Točno u podne, predstavnici Društva arhitekata Istre, na lokaciji arheološkog nalazišta u Kandlerovoj ulici održali su, kako su ga nazvali, posljednji ispraćaj arheološkog blaga s obzirom da se ono počelo zatrpavati u sklopu uređenja koje je inicirao Grad Pula. Posljednju priliku da pogledaju nalazište iskoristilo je 30-ak građana i aktivista, dok, barem službeno, arheologa, konzervatora i predstavnika gradske uprave nije bilo. Tek saborski zastupnik i visokopozicionirani SDP-ovac Peđa Grbin koji je sve promatrao "sa strane".
Okupljeni su posjetitelji mogli još jednom razgledati arheološko nalazište koje svjedoči o 2.000 godina povijesti Pule, od predrimskog razdoblja do 19. stoljeća. Na nalazištu je pronađeno više od dvije tisuće rimskih amfora postavljenih u slojevima terena radi drenaže oborinskih voda koje su ovo nalazište svrstale u najveće nalazište amfora na svijetu, a na lokaciji su pronađeni i ostaci uljare, rimske vile bogate mozaicima, rimske terme, svetišta i hram, ostaci srednjovjekovne crkve sv. Teodora iz 15. stoljeća te ženskog benediktinskog samostana, kao i moguće crkve sv. Lucije iz 6. stoljeća.
- Ovo je okupljanje oproštaj od nalazišta koje će uskoro završiti pod zemljom i kao što priliči sahranjivanju vrijedi ispratiti pokojnika. Mi smo, u sklopu Društva arhitekata Istre, pokrenuli projekt Otvoreni grad kojemu je namjera u ovoj godini, u suradnji s Arheološkim muzejom, bilo prenamijeniti ovu lokaciju. Međutim, započeto uređenje Grada nas je preduhitrilo. Naglašavamo da nam nije namjera upirati prstom na one koji se bave uređenjem jer znamo da je teško pokrenuti velike projekte. Ova lokacija je nesretna priča, od prvobitno zamišljene garaže, velikih arheoloških otkrića, do najavljenog zatrpavanja, rekla je u uvodu arhitektica Breda Bizjak, voditeljica projekta Otvoreni grad.
Bizjak je istaknula i da su tražili privremeno rješenje dok se ne bi stvorili uvjeti za uređenje, koje bi značilo uređenje privremene šetnice uz rub zgrade Gradske knjižnice i Muzeja suvremene umjetnosti, kao i realizaciju veze muzeja s nalazištem i Kandlerovom, odnosno glavnog ulaza u muzej.
Ove se godine namjeravala realizirati privremena arhitektonsko-umjetnička intervencija u sklopu projekta Otvoreni grad - intervencije u javnom prostoru Pule (Društvo arhitekata Istre), koja se zbog zatrpavanja neće realizirati prema prvotnoj ideji, zaključuju razočarano iz Društva arhitekata Istre. Prema programu uređenja nalazišta, kojeg provodi Grad Pula u dogovoru s konzervatorima, osim raslinja, s ovog će se lokaliteta odvesti pronađene amfore. Najviši dijelovi nalazišta bit će prezentirani na način da će vrhovi zidova biti viši za 30 do 40 centimetara od isplanirane površine, a nakon konzerviranja zidova uslijedit će demontaža zaštitne ograde u Kandlerovoj ulici kako bi se javnosti prezentirala lokacija.
Predsjednik Društva Arhitekata Istre Emil Jurcan smatra da ovakav način uređenja nalazišta samo pokazuje odnos Pule prema arheologiji i izobilju ostataka u Puli.
- Grad koji ima obilje ostavštine antagonistički je nastrojen prema njoj, a ovo je samo primjer tog nesretnog ljubavnog odnosa. Negiranjem arheologije Pula postaje običan grad, odbija vlastite specifičnosti. Nije problem novac, niti svijest onih koji to rade, već se ne prakticira suživot, toliko spominjana riječ u Puli, između povijesti i sadašnjosti. Nismo za radikalne stavove poput "treba zaštititi svaki kamen" i "arheologija sputava razvoj" već je trebalo uspostaviti sustav vrijednosti a ova lokacija zasigurno je jedna od najvrjednijih, rekao je Jurcan, koji je zaključio da okupljanje nije zamišljeno u komornoj atmosferi već kao poziv za otkopavanje nalazišta u budućnosti.
Na skupu je bio i arhitekt Aleksandar Ćelović, koji je 2015. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, lokaciju u okviru diplomskog rada definirao kao arheološki park sa suvremenim kulturno-pejsažnim intervencijama. Društvo arhitekata Istre prošle je godine organiziralo javno predstavljanje ovog diplomskog rada na samoj lokaciji arheološkog nalazišta u Kandlerovoj.
- Moje rješenje nudilo je otvoreno lokaciju na kojoj bi se slojevi nalazišta vidjeli, a uredila bi se šetnica, arheološki park i svojevrsno kazalište na otvorenom. Žao mi je što ovo nalazište nestaje, uz nemali zahvat kojem nije za cilj doprinijeti lokaciji jer se samo rješava raslinje i nakupljena voda, odnosno neće doprinijeti životu Pule.
Komšo: Amfore se neće zatrpati
Iako je u programu uređenja nalazišta, u dogovoru s konzervatorima, predviđeno da se pronađene amfore koje se trenutno nalaze u drvenim barakama pažljivo zatrpaju pijeskom, a preko nasipa postavi geotekstil, amfore se ipak neće zatrpavati. Rekao nam je to ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.
- Na tom je nalazištu pronađeno 2.119 amfora. Međutim, njih 365 nije istraženo. Tih 1.754 istraženih ćemo preuzeti, a one neistražene nećemo, već će one biti ponovno zatrpane. One koje mi preuzmemo za početak ćemo pohraniti u Fort Bourguignonu, ali je neka ideja da one koje su cijele, odnosno koje nisu oštećene i stoga bi se mogle lijepo i prezentirati, uz određene sigurnosne uvjete i uz potpisivanje ugovora, ponudimo javnim ustanovama koje bi ih onda mogle prezentirati u svojim prostorima, rekao je ravnatelj Komšo. (Goran ROJNIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)