- Na razini predstavnika grada, županije i Vlade upravo smo se dogovorili da kandidiramo Pulu za UNESCO-ov grad knjige za 2014. godinu. O tom ce projektu odlucivati povjerenstvo UNESCO-a u lipnju ove godine i nadamo se da cemo vec u prvoj godini, iako nam je Oxford konkurencija, uspjeti proci. Ako ne, sve cemo uciniti da dovedemo projekt do kraja, izjavila je u srijedu u Puli ministrica kulture Andrea Zlatar Violic nakon sastanka s pulskim gradonacelnikom Borisom Mileticem i predstavnicima Povjerenstva za projekt "Pula grad knjige".
Dodala je da je najvažnije kazati da ce se u Puli otvoriti prva literarna kuca u Hrvatskoj koja bi trebala ostati kao trajna mogucnost kontakata i komunikacije izmedu pisca, prevoditelja i izdavaca u cijeloj regiji.
- Puno je sjajnih rješenja poput bibliobroda, bicikli koji ce prenositi knjige, i nocnih termina u knjižnici... Sigurni smo da je Pula, upravo temeljem dugogodišnjeg rada na Sajmu knjige i konceptom Magdalene Vodopije i njenih suradnika ne idealno nego doista najbolje rješenje za realizaciju ovog projekta, kazala je Zlatar Violic.
Ministrica je dodala i da je adut Istre regionalna povezanost, cinjenica da nije samo Pula nositelj vec da su u projekt umreženi i svi oni gradici u Istri koji imaju neku vrstu kulturne djelatnosti.
Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri te voditeljica radne grupe zadužene za kandidiranje Pule za grad knjige, rekla je da bi najbolje mjesto za literarnu kucu bila Sveucilišna knjižnica.
Što se financiranja tog projekta tice, gradonacelnik Pule Boris Miletic je kazao da se tu govori o nekoliko milijuna eura, no da u ovoj ranoj fazi apliciranja projekta same stavke budžeta, dakle koliko ce novca dati Grad, Županija i država još se uvijek nije raspravljalo.
Ministrica se potom susrela s predstavnicima umjetnika i kulturnih djelatnika Istarske županije u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca, a iza zatvorenih vrata razgovarali su o kulturi u turizmu te suvremenoj umjetnost i umjetnicima.
Nakon susreta ministrica je kazala da sva pitanja koja su se pojavila ocrtavaju i ukazuju na bolne tocke hrvatske kulture - jedna od njih je nacin financiranja koji je spor i neadekvatan.
- Jasno je artikulirana potreba da nacin financiranja s jednogodišnjeg prijede u dvogodišnji ili trogodišnji ciklus. Posebno je istaknuta i odredena distanca ili nedovoljan sluh prema najinovativnijim umjetnickim projektima buduci da budžeti nisu u stanju prepoznati novije tehnologije i novi tip produkcija. Zbog toga vizualni i performativni umjetnici ostaju bez mogucnosti autorske naknade, kazala je Zlatar Violic.
Dodala je i da je potrebno ojacati razinu regionalnog financiranja da bi se mogao dosegnuti taj idealni omjer za velike projekte od regionalnog i nacionalnog znacaja u kojem po trecinu pokriva grad, regija te Ministarstvo. (Boris VINCEK; snimio Neven LAZAREVIC)
Zlatar Violic u Buzetu: Osnovati institute u inozemstvu
- Istra sama sebe vidi, a tako je i koncipirana, u odnosu uravnoteženog rasta izmedu baštine i brige o baštini s jedne strane i okretanja suvremenoj umjetnosti s druge strane, što je kljuc naše prezentacije u Europi, istaknula je ministrica kulture Andrea Zlatar Violic koja je, u nazocnosti predsjednika istarskog HNS-a Veljka Ivancica te potpredsjednika Darka Kranjcica i Alena Damijanica, svoj boravak u Istarskoj županiji zakljucila konferencijom za novinare u Buzetu.
- Ne samo zato što je po mnogim stupnjevima najrazvijenija, Istra po svojim obilježjima može služiti drugim regijama kao jedna vrsta uzora kako brendirati ono što se posjeduje i kako to promovirati, istaknula je.
Ministrica Zlatar Violic najavila je da ce HNS vrlo brzo krenuti sa osnivanjem lanca hrvatskih kulturnih instituta, dominantno preko Ministarstva vanjskih poslova i u suradnji s Ministarstvom kulture, koji bi trebali biti kljucna mjesta u plasiranju i prezentaciji hrvatske kulture u inozemstvu. (G. C. Š.)