U siječnju ove godine Organizacijski odbor građanske inicijative Naš potok je pazinskom Odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo predao peticiju s 1.989 potpisa građana kojom se traži odustajanje od projekta Hrvatskih voda koje planiraju "kanaliziranje" vodotoka Pazinčice. Građani koji su potpisali ovu peticiju izrazili su zapravo neslaganje s projektom koji predviđa uređenje rijeke uzvodno od mosta Sv. Jožef na Rijavcu na isti način kako je to napravljeno kod sela Ivoli, dakle oblaganjem korita kamenim blokovima.
Lanjskog studenog ideju da se riječno proširenje nizvodno od mosta Sv. Jožef uredi kao kupalište na kojem bi se korito obložilo kamenim škriljama, zbog čega bi se zatvorila postojeća ustava, predstavio je Pazincima Gianantonio Santin, ovlašteni projektant iz buzetske Vodoprivrede. On je tada predložio da se riječni rukavac nizvodno od Rihterova malina zatrpa te probije novi direktni smjer korita da bi se dobilo dodatno poljoprivredno zemljište, ali neki okupljeni na prezentaciji upozorili su ga da će se time ubrzati kretanje vode što može samo izazvati poplave.
Nakon predaje peticije osnovan je radni tim u koji su imenovani Zvjezdana Bertetić iz Grada Pazina kao koordinatorica te Martin Čotar kao predstavnik građana, Dragan Družeta i Nenad Ardalić iz Građanske inicijative Naš potok, Radenko Sloković iz TZ-a Središnje Istre, Slavko Brana iz Nature Histrice te Aleksandar Kružić iz Hrvatskih voda. Njihova je zadaća bila analizirati projekt Hrvatskih voda "Uređenje korita vodotoka Pazinčice uzvodno od mosta Rijavac", sintetizirati rezultate javne rasprave, očitovati se na peticiju inicijative Naš potok pod nazivom "Protivim se projektu Hrvatskih voda kojim se planira kanaliziranje vodotoka Pazinčice", te predložiti mjere zaštite i razvoja potencijala prirodnog resursa Pazinčice od željezničkog mosta do ponora, uključujući i Pazinsku jamu.
Na pitanje što je od tada konkretno napravljeno, Marina Ladavac Sertić iz građanske inicijative Naš potok odgovara da se glavne aktivnosti za sada provode u smjeru čišćenja Pazinske jame. Nedavno su, kaže, na terenu bili ljudi iz Hrvatskih šuma da vide kako bi se to moglo izvesti. Zapravo, kojim bi se putem moglo prići mehanizacijom, dok bi izvlačenje trupaca iz teže dostupnih dijelova Jame obavili speleolozi. Koordinatorica Bertetić kaže da su se na pet radnih sastanaka iskristalizirala dva pitanja, prvo je čišćenje Pazinske jame i porječja prije utoka u Jamu, u što su se voljna uključiti speleološka društva iz Pazina i Gračišća, Hrvatske šume i Hrvatske vode, a drugo je pitanje Plan upravljanja zaštićenim područjem.
Izrada ovog plana, prema mišljenju Slavka Brane iz Nature Histrice, trajala bi duže, jednu do dvije godine, a uključivala bi skupljanje podataka o bioraznolikosti, flori i fauni u Pazinčici i uz nju. Praćenje i skupljanje podataka će, radi uštede, najvjerojatnije obavljati volonteri, kaže Bertetić. Stoga kako i kada će se urediti korito Pazinčice uzvodno od mosta Rijavac za sada nitko ne može reći, jer trenutno su se svi "bacili" na čišćenje Pazinske jame. (M. RIMANIĆ)