Nemali broj turista koji dolaze na istarski poluotok kamperima zaustavlja se i besplatno kampira uz ceste, na parkiralištima, uz samo more... Njima dobro, našim citateljima pak loše. Javljaju se i kažu da im smeta to besplatno ljetovanje kojim domaci gube svoje mjesto uz more ili mjesto na parkingu, a zajednica novac.
Citatelj iz Umaga u pismu nam navodi slucaj na parkiralištu kod bivše umaške kockarnice Solei, koji potkrepljuje fotografijama, gdje kamperi udu popodne kad više nema naplate i zadržavaju se preko noci ili eventualno plate jedan ulaz 120 kuna i više se ne micu s parkinga. U jednom danu ih je bilo desetak s time da su neki zauzeli tri-cetiri parkirna mjesta. Iako je, dodaje, prijavio slucaj recepciji naselja Sol Polynesie, ništa se nije promijenilo te je kampere prijavio policiji koja mu je porucila da ce poslati inspekciju.
Drugi nam pak citatelj šalje slike kampera koji vec nekoliko dana stoji na istom mjestu na Premanturskoj cesti u opcini Medulin. Citatelj se pita zašto inspekcije ne rade svoj posao vec zatvaraju oci pred neprijavljenim turistima koji ljetuju po šumarcima.
Upozorenja pod brisac
Svi se slažu da takvo ljetovanje treba sankcionirati odnosno naplatiti kazne. Ali kako riješiti taj vjecni problem koji nastaje i zato jer u Istri nema kamper odmorišta, osim jednog nedavno otvorenog podno Motovuna, pitali smo Jerka Sladoljeva, savjetnika Udruge ruralnih kamper odmorišta.
- Može se riješiti tako da opcine i gradovi postave oznake zabrane kampiranja na mjestima gdje je poznato da se okupljaju kamperi, a idealno bi bilo da gospodarska inspekcija izade na teren i odradi taj posao. Komunalni redari bi, kad naidu na takvu situaciju, pod brisac trebali staviti upozorenje da se maknu jer ce im u suprotnom biti naplacena kazna od 100 do dvije tisuce eura. Može ih se zamoliti i da odu u kamp, ali takvi gosti to ne žele jer preferiraju kratko zadržavanje na jednom mjestu.
- S druge strane, ne bi ih trebalo kažnjavati jer je to kontrapromocija. Umjesto kažnjavanja treba im otvarati vrata, pomoci da udu u svoje male oaze mira. Razgovarao sam u više navrata s poreckim dogradonacelnikom Edom Kosom na temu otvaranja kamper odmorišta jer tamo ima nekolicina potencijalnih investitora koji bi ih na poreckom podrucju otvorili. No, još ništa po tom pitanju. Potrebno je samo da opcine budu blagonaklone prema investitorima jer znam gospodu koja se vec godinama bakce s papirima i tek sada je u fazi dobivanja gradevinske dozvole, kaže Sladoljev.
Porecki dogradonacelnik potvrduje nam da je bilo govora o kamper odmorištima, ali dodaje da se ona ne mogu realizirati bez izmjena i dopuna prostornog plana Poreca.
Raste prodaja kampera
Želju za otvaranjem odmorišta ima i buzetski gradonacelnik Valter Flego
koji kaže da ce kod prvih izmjena i dopuna prostornog plana uvrstiti i
kamper odmorišta.
Inace, prema Sladoljevim rijecima, oko tri godine potrebno je da
odmorište postane prepoznato i da se pocne vracati uloženo. On smatra da
ce opcine i gradovi zbog rastuceg trenda kamper turizma biti prisiljeni
u iducih deset godina sami pokrenuti otvaranje odmorišta jer kad dode
40 kampera i usidre se na jednom mjestu tada ce, kaže, biti gusto. Iz
godine u godinu raste prodaja kampera, a godišnje ih se u Europi proda
100 tisuca, dok njihovih vlasnika ima oko tri milijuna. Kamperi su danas
opremljeni bolje od nekih apartmana. Primjera radi, u Njemackoj je ostvareno 100 milijuna nocenja od kampera.
- U Italiji ima 700 kamper odmorišta i tamo je sve uredeno po tom pitanju. Trendovi su neumitni, najmanje milijun nocenja izgubimo jer nemamo odmorišta. Hrvatskoj treba stotinjak odmorišta jer je to cjelogodišnji turizam, oni putuju 270 dana i time bismo dobili desetak milijuna novih nocenja, kaže Sladoljev. (Tatjana GRBIC, snimio Saša MILJEVIC)