Skoro potpuna odsutnost uobicajenih "hrvatskih" tema jedno je od obilježja dosadašnje kampanje pred nedjeljne prijevremene izbore u Sloveniji. Odnosi s Hrvatskom u prošlosti su zbog granicnog prijepora znali biti u središtu kampanje, osobito kod stranaka poput Slovenske pucke stranke (SLS) i Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelincica, ali je to sada izostalo, kako zbog arbitražnog sporazuma koji su postigle dvije vlade, tako i zbog novih prioriteta koje je u kampanji nametnula gospodarska kriza.
Sadašnji premijer Borut Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom smatra najvecim uspjehom svoje vlade na podrucju vanjske politike. To biraci u nedjelju na biralištima nece posebno honorirati, jer dominira percepcija koju je nametnula oporba o Pahoru kao nekompetentnom i neodlucnom lideru za razdoblje krize.
Njegov vjerojatni nasljednik Janez Janša najavljuje usredotocenost nove vlade na prave gospodarske probleme, priznajuci de facto da je referendum na kojemu je sredinom 2010. neuspješno pokušao "srušiti" arbitražu, a zapravo skratiti mandat Pahorovoj vladi, bio takticka pogreška.
Janšina stranka vec je na pocetku kampanje dala izjavu da ce arbitražni sporazum po kojemu bi granicni prijepor bio riješen odlukom pet arbitara poštovati "iako je Pahor njime podijelio Slovence", ali u isto vrijeme sugerira da ce s novom hrvatskom vladom pokušati uspostaviti razgovore koji bi vodili do rješenja mimo arbitraže prije nego Hrvatska ude u EU, što se ocekuje sredinom 2013. Slovenski politicki analiticari vjeruju da bi nova vlada desnoga centra mogla pokušati naci rješenje za granicni prijepor povezujuci to s postupkom ratifikacije pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu, za što ce biti potrebna dvotrecinska vecina.
Pitanje granicnog prijepora te doktrina prema kojoj "put Hrvatske u EU vodi preko Ljubljane" više nisu u središtu zanimanja slovenske javnosti, no vrijedi podsjetiti da je Pahor lani nakon dobivenog referenduma o arbitraži izjavljivao da se bojao istraživanja javnog mnijenja prema kojemu su Slovenci zbog granicnog sukoba s 90-postotnom vecinom "za blokiranje" hrvatskog ulaska u EU.
Jedina istaknuta "hrvatska" tema koja se pojavljivala u kampanji bilo je pitanje prodaje Mercatora koncernu Agrokor, što se kao tema uklopilo u opcu raspravu o odnosu prema državnoj imovini i velikim slovenskim korporacijama koje su došle u teškoce. Ocjena vecine slovenskih politickih prvaka je da zbog krize i stanja na burzama ne treba "rasprodavati obiteljsko srebro", ali i da treba tražiti odgovornost banaka za propast modela "tajkunske" privatizacije koja je prethodnih godina dominirala.