Nakon izleta u Gorski Kotar, vrijeme je da se opet okrenemo Istri i njenoj sve široj ponudi i rekreativnih i ostalih sadržaja za kraće vikend izlete. Mnoga već poznata mjesta smo i opisali, ali ponekad je vrijedno zaviriti u slabije naseljena i manje frekventna područja kako bi uživali u prirodi, družili se i ponešto možda i naučili.
Slum je naselje na Ćićariji, sjeveroistočno od Buzeta u općini Lanišće, a nalazi se na 502 m nadmorske visine. Moji prijedlog je da vaš posjet Slumu bude ne pretjerano zahtjevna šetnja, mada se u samo mjesto može doći autom iz više pravaca.
Iz Buzeta
Naša polazišna točka je željeznička stanica Buzet, a do nje ćete iz Buzeta stići strmom cestom koja vodi i dalje prema ostalim mjestima na Ćićariji, pa i Slumu. Cesta malim dijelom ulazi u područje Slovenije pa tko u zbilji želi vidjeti kako izgleda naša granica sa susjedima okićena žicom preporučam kraću vožnju prema Ćićariji. S željezničke stanice prema rubu stepenaste visoravni vodi lijep, podnio strmih stijena, označen planinarski put. Nakon kraćeg uspona s ruba visoravni pružiti će vam se jedinstven pogled na Buzet, dolinu Mirne i veliki dio Istre. Na suprotnoj strani uzdiže se lijep i pravilnih linija iscrtan vrh Žbevnice (1014 m) o kojoj smo već pisali. Do Sluma nas čeka još oko dva kilometra šetnje istom planinarskom stazom. Moguće je skrenuti desno do Raspadalice gdje se nalazi privatni auto kamp, te proći mimo njega širokim putem kojim prometuju i automobili, najprije pored kampa pa lijevo dolje do Sluma. Povratak na polazište je istim putem ili je moguć kružni izlet do ruba visoravni i silaska do željezničke stanice.
Ruralna tradicija
Slum je malo mjesto, mada ga je nekada nastanjivalo 390 stanovnika kada je selo imalo i školu (prema popisu iz 19. stoljeća). Danas tu živi oko 30-ak stanovnika, a bave se uglavnom tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom. Arhitektura sela primjer je dobro očuvane ruralne tradicije, raspršenih kuća sa širokim okućnicama i velikim stablima. Naselje je pripadalo Rašporskoj gospošiji. U selu je jednobrodna romanička crkvica Sv. Mateja sa zvonikom na pročelju i poligonalnom apsidom. Na konzoli kamenoga rebrastog svoda uklesana je glagoljskim slovima 1555. godina. Crkva je sazidana na mjestu starije koja se spominje u 16. stoljeću. Iz nje potječu sačuvane freske i glagoljski natpis iz 1555. godine. U natpisima stoji da je spomenuta crkva bila podignuta uz veliku lipu. Uz crkvu i danas postoji razgranata lipa šupljeg debla, pa se može zaključiti da je lipa jedno od najstarijih stabala u Istri. (Napisao i snimio Jure Vojak)