Današnji prijedlog je izlet u Dvigrad i njegovu zanimljivu okolicu. Kada autom krenete iz Kanfanara prema Dvigradu prije samog kaštela ne desnoj strani uz samu cestu nalazi se 10 do 15 metara visoka stijena. Većinom je vidljiv njen gornji dio dok se podnožje stijena ne vidi od stabala koja tu rastu. Stijena je stožastog oblika, veoma razvedena, a s druge strane, koji se s ceste ne vidi visina joj doseže 40 metara. Nekada popularno vježbalište za alpinističke škole danas je zapušteno i silaz u podnožje neprohodan je i zarastao. Po najlakšem dijelu uspon nije težak ali ga ne preporučam nikome tko nema osnovna penjačka znanja ili pouzdanog pratioca. Naizgled lak, uspon se može zakomplicirati, a o silasku da ne govorim. Držite se tla. A, tu smo da bi vam ispričali legendu o stijeni, obišli Dvigrad i prošetali do Ladićevih kruga.
Srednjovjekovna legenda
Prema legendi u srednjevjekovnom Dvigradu postojao je običaj kojim bi optužena djevojka da bi dokazala da je djevica, svoje djevičanstvo morala dokazati tako da se baci sa ove stijene koja se nalazi 200 metara od Dvigrada. Vjerovalo se da ukoliko bi preživjela pad to je bio znak da je poštena. Jednom se, kaže legenda, dogodilo da je djevojka da bi dokazala svoju nevinost poletjela sa stijene i sletjela na drugu stranu drage, kod Ladićevih kruga. Kako su suci i sav narod vidjeli djevojku da poput anđela leti preko drage stijena uz cestu dobila je naziv Sv. Anđela krugi, kako je i danas zovu. Riječ krug, ili krugi onda je značila stijenu, a održala se u ovim krajevima i do danas.
Nakon kraćeg zadržavanja od Dvigrada se treba autom spustiti na dno drage koja je produžetak Limskog zaljeva, a potom kraćim usponom, oko 3 kilometra, stižete do mjesta Korenići. Od tuda krenite desno asfaltiranom cestom koja iz sela vodi prema Dubavcima i Ladićima te ćete stići do omanjeg mjesta za parking. Ostavite auto i krenite desno ugodnom stazom prema Ladićevim krugima. To je stjenovita barijera, vidljiva kao dugačka stijena s druge strane drage. Od tamo izgleda niska, mada na pojedinim mjestima doseže i 20 metara visine. U stvari radi se o raju za sportske penjače i berače šparoga, mada i šetnja do stijene, njenog kraja i natrag uz pokoji odmor može biti dvosatni zanimljiv izlet.
Ako puše jaka bura, nemojte brinuti, ispod stijene moći ćete šetati u kratkim rukavima. U samoj stijeni nalaze se suhozidom ograđene polušpilje još od prapovijesnih vremena. Služile su kao sklonište za blago ali i kao nastambe. Makija podno stijene među vapnenačkim kamenjem stanište je orhideje (Habitat directive 6210).
Prapovijesne polušpilje
Lokalitet je u postupku proglašenja zaštite u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode. Od tuda se pogled pruža na cijelu dragu, i most koji je premošćuje, a tu ima dovoljno mjesta za odmor i uživanje kako na suncu tako i u hladu.
Prošećite uz Ladićeve kruge, ambijent je prekrasan, i zavirite u prapovijesne polušpilje. Nećete požaliti.
Napisao i snimio Jure Vojak