Brseč je srednjovjekovni gradić smješten na litici obale visoke 157 metara. Kamo se zaputiti za vikend ovih dana kada je zahladilo, i uhvatiti par sati sunca s pogledom na snijegom prekrivene planine, a na suprotnoj strani na more i otoke. Predlažem posjet često nepravedno zanemarenoj i zaboravljenoj istočnoj obali Istre te njenim gradićima iznad mora, ovoga puta Brseču. O Plominu sam već pisao, no ako se već uputite prema Brseču i ako vam je usput, svakako vrijedi zastati, te se zaustaviti i u Plominu.
Šetnja do hridi
Za one aktivne i željne kretanja od Brseča vodi i planinarski put na 835 m visok Sisol, najjužniji vrh Učke. Brseč je u posljednje vrijeme sve češće odredište sportskih penjača i alpinista koji se vole penjati liticama ispod mjesta po već uređenim penjačkim usponima, no ovoga puta ostanimo u samom Brseču koji nudi obilje detalja i prekrasnih pogleda. Svakako bih preporučio šetnju kroz šumarak do hridi ispod mjesta na kojoj se nalazi mala crkva sv. Magdalene pa do ruba litice ispod nje s koje se pruža nezaboravan pogled na Kvarner, Rijeku, Gorski kotar i kvarnerske otoke.
Osim prekrasnih vizura Brseč ima i bogatu povijest. Na svakom koraku osjećate srednjovjekovni duh grada koji je sa svojim uličicama i prolazima sačuvan do današnjih dana. Najviše gradskih kuća izgrađeno je u 17. stoljeću, dok zidine, utvrde i sam crkveni zvonik pripadaju ranom srednjem vijeku. Iz ranijeg je razdoblja i Kaštel, stara jezgra oko koje se kasnije razvilo naselje. Kuće su tipičan primjer primorske arhitekture, a na nekima su još i danas vidljivi natpisi u glagoljici.
U gradskoj se loži, na ulazu u stari grad, nalazi bista slavnog Eugena Kumičića, hrvatskog književnika i političara. Rođen je u Brseču, gdje se nalazi i njegova rodna kuća, danas pretvorena u knjižnicu i vrlo impresivnu galeriju "Eugen K" gdje izlažu eminentni hrvatski i strani umjetnici.
Brseč ima svoj mlin za masline iz 17. stoljeća - toš. U tom razdoblju brsečki je župnik Josip Mavrović dao podići zgradu Mašunerije, rezidencijalno zdanje s brojnim sobama, gospodarskim prostorijama i ložom te obnoviti župnu crkvu. Gradska šterna je na središnjem trgu staroga grada, a sastavni dio istoga je brsečka škola, izgrađena 1868. godine.
Sakralni objekti
Važniji sakralni objekti brsečke župe sačuvane do danas koje možete posjetiti su: župna crkva sv. Jurja, crkva sv. Križa, crkva sv. Magdalene, crkva sv. Stjepana na brsečkom groblju te selo i crkva sv. Jelene i kapela sv. Nikole u Goloviku. Akademski kipar Ljubo de Karina živi dva kilometara od Breseča, u zaselku Zagore, stoga preporučam posjet njegovoj galeriji i ateljeu. (Jure Vojak)