Na bijelom putu, koji se iz Industrijske zone polukružno spaja na Veli Vrh, kojeg mnogi još nazivaju i Labinskom ulicom, u dijelu se može nazrijeti ogromno brdo. Nije to brdo nastalo djelovanjem prirode, već ljudskih ruku. Riječ je naime o odlagalištu građevinskog otpada Valmarin koje je doseglo impresivne razmjere, iako se već godinama govori o dovršetku sanacije ovog nekadašnjeg kamenoloma, pošumljavanju i pretvaranju u još jednu zelenu oazu grada Pule.
Pošumljavanjem vratiti prvobitni izgled
Naime, još 2008. godine prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom sve su županije bile obavezne te godine definirati lokacije za zbrinjavanje ostatnog građevnog otpada. Cilj nije bio samo odrediti odlagališta, već i recikliranje velikih količina otpadanog materijala., jer se procjenjivalo da, od ukupnih količina otpada, građevinski čini čak 40 posto. Grad Pula je još od 1999. godine za tu namjenu odredio lokaciju kamenoloma Valmarin, gdje su građevinski otpad mogli odlagati i svi iz okolnih općina. Građanima je tako bilo dozvoljeno besplatno odlaganje do dva kubika građevinskog otpada. Godine 1999. započela je tako i sanacija bivšeg kamenoloma odlaganjem građevinskog materijala. No, tada je procijenjeno da bi bivši kamenolom mogao primati građevinski otpad još godinu-dvije, a da će se u međuvremenu pronaći nova lokacija. No, lokacija Valmarina je potom 2002. godine, u postupku donošenja Prostornog plana Istarske županije, definirana kao jedino odlagalište za ostatni dio građevinskog otpada, jer je već tada bio plan da se do 2015. godine 80 posto građevinskog otpada reciklira.
Inače, sam kamenolom Valmarin ugašen je početkom 90-ih godina. Plan pulskog poduzeća Ceste, koje je upravljalo njime, bio je popuniti u cijelosti nastalu rupu i zatim je prekriti zelenilom, ukratko dovesti okoliš u prvobitno stanje. Kao dokaz svemu tome, svega dva mjeseca kasnije ili točnije krajem 2008. godine započelo je na odlagalištu Valmarin pošumljavanje saniranog dijela kamenoloma. Projekt je bio zajednička inicijativa Grada Pule, Cesta i Hrvatskih šuma - Uprave šuma Podružnice Buzet-Šumarija Pula, tijekom kojeg su na području bivšeg kamenoloma bile posađene tri tisuće autohtonih sadnica brucijskog i primorskog bora, koje, kako se tada pojašnjavalo, svojim biološkim svojstvima najbolje mogu pridonijeti razvoju zelene površine. Gradonačelnik Boris Miletić koji je i sam sudjelovao u sadnji, naglasio je da su učinili nekoliko korisnih stvari i to eksploatirali kamen potreban za izgradnju, zatim skladištili građevinski otpad bez naknade, a na kraju će, isticao je gradonačelnik, Grad ozeleniti područje. "Kada niknu stabla, imat ćemo još jednu šumu u Puli i tako ćemo postupiti u sanacijama sličnih područja", govorio je tada gradonačelnik.
No, bivši kamenolom očito još nije u cijelosti zatrpan, a hrpa građevinskog materijala koji se i nadalje deponira raste sve više. Stoga smo Grad Pulu upitali kakva je perspektiva ovog područja i hoće li se i kada odlagalište otpada ipak zatrpati i ozelenjeti.
"Lokacija za odlaganje građevinskog otpada na području Grada Pule (Valmarin) nalazi se u završnoj fazi sanacije i zatvaranja. Upravo se iz tog razloga ukazuje potreba za privođenjem lokacije eksploatacijskog polja tehničko-građevinskog kamena Vidrijan – Tivoli namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom Grada Pule koja je pogodna zbog udaljenosti od naseljenih područja i konfiguracije terena", ističu u svom odgovoru nadležni u Gradu Puli.
Sanacija kamenoloma Vidrijan
Dodaju kako je i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pule donesena odluka o pokretanju postupka brisanja eksploatacijskog polja Vidrijan – kamenolom Tivoli iz Registra eksploatacijskih polja, pa tom odlukom Grad Pula preuzima i obvezu provedbe postupka sanacije eksploatacijskog polja prema prostorno-planskim smjernicama i prema dozvolama izdanim u skladu s posebnim propisima.
"Nakon brisanja eksploatacijskog polja Vidrijan – kamenolom Tivoli iz Registra eksploatacijskih polja, spomenuta će se lokacija privesti prostorno-planskoj namjeni koja je utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Pule i Generalnim urbanističkim planom Grada Pule. Konačna namjena ovog eksploatacijskog polja određena je GUP-om Grada Pule i to kao Gospodarsko/proizvodna namjena, unutar koje je omogućeno zbrinjavanje (prikupljanje, recikliranje, obrada i odlaganje) građevinskog otpada i otpada od rušenja sukladno projektima sanacije i prenamjene kamenoloma, pored djelatnosti omogućenih za zone gospodarsko proizvodne namjene", kažu na kraju u svom odgovoru iz Grada. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)