Kamen po kamen obnavlja se najmanji grad na svijetu. Privatna inicijativa zadnjih se godina poklopila s radovima resornog ministarstva pa je omiljeno turisticko odredište unutarnje Istre sve uredenije. Tijekom srpnja nastavljena je konstruktivna i gradevinska sanacija južnih bedema u Humu, prema programu zaštitnih radova koji je za 2011. izradilo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli.
Nositelj investicije je Udruga "Hum", a izvodac radova tvrtka Gradevinar Mladen Žminj. Sredstva u iznosu od 100.000 kuna osiguralo je resorno ministarstvo, a s 10.000 kuna u programu je participirao i Grad Buzet.
Kaštel Hum podignut je najvjerojatnije u XI. stoljecu. Hum pripada grupi srednjovjekovnih naselja Istre koja su se razvila kao mali centri uz kaštele podignute na obrambenim pozicijama. Zidine su s unutrašnje strane vecim dijelom iskorištene kao zidovi kuca. Nekoc u lošem stanju, buduci da su im krovišta i medukatne konstrukcije bile djelomicno ili potpuno urušene, kuce su danas vecinom obnovljene.
Resorno ministarstvo prethodnih je godina, kažu predsjednik i clan Udruge "Hum" Franko Blagonic i Aleksandar Merlak, financiralo faznu sanaciju bedema, a najnovijim radovima dovršena je cetvrta faza obnove južnih zidina. Za cjeloviti završetak cetvrte faze potrebno je još injektirati do sada sanirane zidine te djelomicno rekonstruirati manji dio bedema, odnosno podignuti ga iz temelja da dobije nekadašnji izgled.
Sanacija gradskih zidina pocela je prije desetak godina na zapadnoj strani. Radilo se potom na sjevernom obrambenom zidu, obnovljen je zvonik i istocni zid te se krenulo u faznu sanaciju južnih zidina. Dosadašnje radove uglavnom je financiralo Ministarstvo kulture, dok je za zvonik dio sredstava osigurala Istarska županija.
Budu li resorno ministarstvo i lokalna samouprava osigurali sredstva, kaže Blagonic, sanacija zidina mogla bi se u cijelosti dovršiti iduce godine. Krenulo bi se potom u uredenje gradskih ulica, financijski vrlo zahtjevan zahvat. Naime, želja je Humljana da se u sklopu te investicije u Humu izgradi i kanalizacija. (Piše Gordana CALIC ŠVERKO, snimio Milivoj MIJOŠEK)
Najmanji na svijetu
Hum nije uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda niti je imao takve pretenzije, vec ga je 1972. godine Cakavski sabor, tražeci putove revitalizacije tada ruševnog gradica, proglasio najmanjim gradom na svijetu. S godinama je postao prava turisticka atrakcija, a upravo mu je titula najmanjeg priskrbila brojne turiste koji dolaze otkriti po cemu je on to zaslužuje. Jedini Guinnessov rekorder s istarskog sjevera još uvijek je Giancarlo Zigante, a u popularnu knjigu uvršten je 1999. godine zahvaljujuci pronalasku najveceg tartufa na svijetu, teškog 1,31 kilogram.