Tu smo općinsku tvrtku osnovali kada smo došli na vlast i fantastično je funkcionirala. Imala je zaposlenike, prihode, kupili smo mehanizaciju, a zarađivali smo i na vanjskim poslovima, kaže općinski vijećnik Ratko Jeromela koji je obnašao dužnost žminjskog načelnika od 2005. do 2009. godine. U tom je periodu bio i predsjednik nadzornog odbora tvrtke Žminj.
- Na mjestu načelnika naslijedio me je Aldo Bančić i tada je sve počelo hodit dole, jer da njima daš Plivu u ruke i nju bi uništili. A slično se nastavilo sa sadašnjim načelnikom Markom Križmanom, koji je još 2009. godine bio tehnički direktor tvrtke. Tvrtka je upropaštena zbog njihove potpune nesposobnosti i nestručnosti. Počeli su se suditi sa svim kooperantima, a nisu bili sposobni isplatiti kooperantima 1,5 milijun kuna koje smo im isposlovali iz Ministarstva gospodarstva za izvršene radove u poslovnoj zoni. Svu su mehanizaciju prebacili u općinsko vlasništvo, a s vremenom su tvrtku Žminj zbog neplaćanja kooperanata jednostavno pojele kamate", kaže Jeromela dodajući da su dječji vrtić gradili putem općinske tvrtke kako ne bi morali platiti PDV. S ušteđenim su novcem tako kupili traktor, malčer i kamionsku dizalicu za svoju komunalnu tvrtku.
Tvrtka bez direktora
Na pitanje s kakvim su dugovanjima tvrtku ostavili 2009. godine Jeromela kaže da se ne sjeća koliko je iznosio dug, ali "bio je u realnim okvirima, nismo bili prezaduženi, jer ni zakon ne dozvoljava prezaduživanje". Kaže da je 2009. godine dotadašnje čelnike tadašnji novi općinski načelnik Bančić prijavio policiji zbog nepravilnosti u vođenju tvrtke Žminj, međutim, policija nije podigla optužnice, jer je sva dokumentacija bila ispravna.
- Danas dugovi tvrtke Žminj sa zateznim kamatama možda dosežu i 20 milijuna kuna, kaže današnji načelnik Marko Križman (IDS) koji je još 2011. godine, po dolasku na vlast, dao ostavku na mjesto direktora te tvrtke na kojem je privremeno bio tek dva mjeseca. Nitko ga nije naslijedio na mjestu direktora, pa u sudskom registru još uvijek stoji njegovo ime, premda to, kaže, ne može biti zbog zakonske nespojivosti dužnosti.
- Nova je vlast u tvrtki Žminj naslijedila dugove veće od deset milijuna kuna samo na osnovu glavnice: tri milijuna kuna prema ministarstvu financija, tri milijuna kuna prema Elektrocentar Petek iz Ivanić-Grada, dva i pol milijuna kuna prema Istrakopu iz Poreča, dva milijuna kuna prema Istarskoj kreditnoj banci Umag (dio duga se smanjio preuzimanjem zgrade Malenica) te oko 700 tisuća kuna prema ostalim tvrtkama. Budući da se na svaki dug godišnje zaračunava zatezna kamata u visini od 15 do 17 posto ti su dugovi danas dosegli oko 20 milijuna kuna, kaže načelnik Križman koji je demantirao informaciju da je tvrtka Žminj likvidirana. Naime, na zatraženo brisanje iz sudskog registra nedavno se žalio netko od vjerovnika koji je imao pravni interes, pretpostavlja se Općinsko državno odvjetništvo koje zastupa interese Ministarstva financija.
Precijenjeni radovi
- Svi su dugovi i problemi Žminj d.o.o. nastali za vrijeme vlasti gospodina Ratka Jeromele iz HDZ-a i nezavisne liste (Dorijana Galanta) od 2005. do 2009. godine, to je jasno svima, kaže Križman dodavši da su dugove nastali najviše za potrebe uređenja industrijske zone, ali i izgradnje dječjeg vrtića. Križman ne zna koliko su dugovi iznosili 2009. godine za što nas je uputio na tadašnjeg načelnika Alda Bančića, međutim, on nam se tijekom jučerašnjeg dana nije javljao na telefon. Stoga smo načelnika Križmana zapitali iz kojeg je razloga Bančić svojedobno pokrenuo osporavanja potraživanja vjerovnika odnosno izvođača radova u poduzetničkoj zoni Žminj na što nam je kazao da se njegov prethodnik na to odlučio, jer je iznose izvršenih radova smatrao precijenjenim. (Anđelo DAGOSTIN)