Medu domacim bankama vodi se pravi rat za depozite: kamate na orocenu štednju u akcijskim ponudama banaka ukljucuju i razne premije te se penju i preko sedam posto godišnje. Rast kamata na depozite povlaci onda i rast kamata na kredite, medutim, buduci da se novi krediti jako slabo ili gotovo uopce ne odobravaju, pitanje do kada ce bankari takvu situaciju održavati nauštrb profita. Profiti banaka su, naime, još uvijek vrlo visoki, ali se ipak pomalo stanjuju, a situacija u kojoj se gradani suzdržavaju od podizanja kredita bankarima nikako ne odgovara, jer izostaje dio prihoda od kamata i naknada.
Treba podsjetiti da je prije dvije godine rast kamata na štednju, pogotovo kunsku, pogurala i inflacija, koja se u jednoj fazi popela i do osam posto na godišnjoj razini, pa je bila i viša od kamata na kunsku štednju. Medutim, inflacija je pocela usporavati, dapace, trenutno je na 2,1 posto godišnje pa analiticari upozoravaju da Hrvatskoj prijeti pad cijena ili deflacija, no kamatnjaci na depozite nastavljaju rasti.
Zagrebacka banka, tako, uz ostale štedne proizvode, do kraja rujna na obracunatu kamatu nudi premiju od 20 posto za štedne uloge orocene do godine dana, te premiju od 30 do 36 posto za dulja orocenja. PBZ ima i premium i kuna plus štednju, koje podrazumijevaju do 20 posto premije na kamatu za eure, te kamatu do 7,13 posto fiksno za kune. Erste aktivna štednja nosi fiksnu kamatnu stopu do 7 posto za kune i 5,90 za eure, dok Volksbank do kraja rujna ima posebnu ponudu za kunsku štednju uz kamatu od cak 7,50 posto godišnje. Minimalan iznos je 5.000 kuna, a rok orocenja može biti i 6 mjeseci. U Splitskoj banci pak nude akcijski bonus na štednju od 33 posto, koji kamatu za kune diže do 7 posto, a na eure do 5,19 posto godišnje.