Kaldirci će opet moći obrađivati svoje voćnjake

Problem će napokon biti riješen u okolici Kaldira gdje se generacijama obrađuje napušteno državno zemljište (D. ŠTIFANIĆ)
Problem će napokon biti riješen u okolici Kaldira gdje se generacijama obrađuje napušteno državno zemljište (D. ŠTIFANIĆ)

"Sutra, u petak, imat ćemo koordinaciju s načelnicima i gradonačelnicima iz Istre. Cilj je da našim poljoprivrednicima što brže reguliramo status kako bi do 15. lipnja mogli upisati u ARKOD zemljište koje obrađuju, a time ostvariti pravo na poticaje i mogućnost kupnje jeftinijeg plavog dizela, izjavio nam je jučer Milan Antolović, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu. Time je odgovorio na pitanje koji će prvi potez povući nakon što su prošlog petka u Saboru izglasane izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Najbrojniji Kaldirci

Podsjećamo da su te izmjene željno iščekivali mnogi koji nemaju reguliran status, a obrađuju državno poljoprivredno zemljište dugi niz godina. Problem je pogotovo naglašen u okolici Kaldira. Tamo su seljani generacijama obrađivali napušteno državno poljoprivredno zemljište i bili u mirnom posjedu. Posadili su trajne nasade voćnjaka, a status im je bio reguliran od 1984. do 1993. kada su plaćali i naknadu. U više navrata su tražili u Općini Motovun raspisivanje natječaj za zakup ili prodaju tog zemljišta, ali ništa nisu poduzeli. Kada su se napokon ponadali da će biti riješeno dočekali su kaznu i zabranu pristupa svojim voćnjacima. Antolović nam je pojasnio da je dio Kaldiraca i Cerovljana zbog toga kažnjen, a prijave protiv drugih poljoprivrednika još su u proceduri.

Ostvarenje težnji

- Izmijenjen zakon dat će priliku tim i drugim poljoprivrednicima, koji su u istom statusu, da budu u mirnom posjedu i obrađuju zemlju iako nemaju ugovor, naglasio je županijski pročelnik. Upitan kakvu će proceduru morati proći poljoprivrednici da im se omogući korištenje tog državnog zemljišta Antolović veli da će trebati podmiriti sve obveze prema državi, ako imaju takve obveze, a njihovi načelnici/gradonačelnici će im izdati potvrdu da su u mirnom posjedu, kako bi ušli u ARKOD i kako bi potpisali petogodišnji ugovor s državnom Agencijom za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

Davor Fero, poljoprivrednik iz Kaldira, jedan od onih kojeg je država kaznila jer je obrađivao zapušteno poljoprivredno zemljište, kaže da je to ostvarenje njihovih višegodišnjih težnji da se riješi ovaj gorući problem. "Ako se ovo pokrene to je za nas fantazija", radosno nam je rekao Fero koji dodaje da se raduju i ulasku u ARKOD kako bi dobili državne poticaje, ali da im to nije toliki prioritet jer su naučeni raditi i bez potpora. Fero drži da to što se sada rješava ovaj problem, već im se drugi nadzire iza ugla.

- Za par godina će strani ulagači imati priliku kupiti neobrađeno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Zato je važno da se do tada ono dade na raspolaganje hrvatskim poljoprivrednicima kako bi ga stavili u funkciju jer kasnije neće moći sa svojim skromnim sredstvima konkurirati stranom kapitalu, zaključio je poljoprivrednik iz Kaldira.

Slučaj Cerovlje

Poljoprivrednici iz Cerovlja imaju sličan problem, ali je on počeo nešto drugačije nego u Kaldiru. Tamo je njih 10-ak iznajmilo zemljište od Purisa kome su plaćali košnju trave za stoku, a kada je Puris završio u stečaju državna inspektorica ih je kaznila jer obrađuju zemljište bez ugovora. Načelnik Općine Cerovlje Emil Daus nam je jučer komentirao da se nada da će izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu sada riješiti ovaj problem i da će biti napravljeno nekoliko pozitivnih pomaka.

- U Ministarstvu poljoprivrede i Vladi su napokon uvidjeli da treba pomoći tim poljoprivrednicima. Želim da naši ljudi dobiju taj djelić zemlje kako bi mogli proširiti svoje poljoprivredne pogone, odgovorio nam je Daus. Na strahovanja kaldirskog poljoprivrednika da neće moći konkurirati stranom kapitalu ako se ubrzo ne riješi preostalo nekorišteno državno zemljište načelnik Općine Cerovlje odgovara da tog problema ne bi trebalo biti ako se sada to regulira kako treba.

- Idealno bi bilo da se to zemljište dade u zakup domaćim poljoprivrednicima na rok od 50 godina te im dade pravo zakupa nakon isteka tog roka. Smatram da je najvažnije da se napravi strategija razvoja poljoprivrednog zemljišta i ako to imamo ne trebamo se bojati stranog kapitala, zaključio je Daus. (P. GREGOROVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter