Kakvu regionalizaciju Hrvatska želi?

(N. LAZAREVIĆ)
(N. LAZAREVIĆ)

Otvaranje javne rasprave o Zakonu o regionalnom razvoju, koji je u Istarskoj županiji naišao na snažan otpor svih važnijih političkih stranaka, pokazalo je osjetljivost i važnost teritorijalnog preustroja. Već je prvi korak pokazao da taj posao neće biti lagan i jednostavan. Štoviše, prave reforme vjerojatno neće ni početi u mandatu postojeće Kukuriku vlade.

Ne postoji jasno izražen plan podjele na regije, nema ni riječi o tome kako će se regije financirati, niti kakav će status i raspored u njima imati državne i javne službe poput zdravstva, školstva, sustava sigurnosti ili porezne uprave.

"Treba vidjeti želi li Hrvatska biti visoko regionalizirana zemlja ili centralizirana država. Razmišlja se između skandinavskog i talijanskog modela, ali nemamo jasne političke odluke," upozorava dr. Zdravko Petak sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

U EU postoje razni modeli, negdje su uklonjene regionalne razine, primjer za to je Slovenija, a drugdje su ukidali lokalne samouprave. Postoje federacije, poput Njemačke i Belgije, zatim regionalizirane unitarne države poput Italije, Španjolske ili Francuske, decentralizirane unitarne zemlje poput skandinavskih država i Nizozemske, te centralizirane unitarne države kakve su Hrvatska, Portugal, Grčka, Irska...

"U Danskoj postoje male regije, s oko 500 tisuća stanovnika. Oni su imali 14 županija i to su smanjili na pet. Broj lokalnih jedinica su smanjili s 270 na 98", veli dr. Petak.

"Regije se financiraju ovisno o svom statusu. U velikim zemljama - Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj, koje se nazivaju regionaliziranima, postoje regije koje se same financiraju. Negdje se regije financiraju se iz poreza na dobit, druge iz centralnog proračuna, neke iz PDV-a," tumači on. (D. GRAKALIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter