Kakvu kulturnu ponudu žele mladi?

(D. MEMEDOVIĆ)
(D. MEMEDOVIĆ)

U Dnevnom boravku Rojca sinoć je dr. sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru izložio rezultate anketnog istraživanja o kulturnim potrebama i vrijednostima mladih u gradovima na jadranskoj obali.

Krolo, Sven Marcelić i Željka Tonković proveli su anketno istraživanje na uzorku od 2.650 učenika i učenica trećih i četvrtih razreda srednjih škola u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Istraživanje je za cilj imalo mapirati kulturne potrebe uspoređujući gradove i regije s obzirom na vrijednosne orijentacije mladih.

Krolo je Pulu usporedio s drugim gradovima zaključivši da Pula najbolje stoji po pitanju tolerancije i raznovrsnosti, a mladi su u njoj najkritičniji i najzahtjevniji pa je tako iznio podatak da je njih 23,1 posto nezadovoljno kulturnom ponudom, 28,2 posto zadovoljno a 48,7 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno, no kada se radi o pitanju ponude zabavnih sadržaja skoro polovica njih izrazilo je nezadovoljstvo. Zanimljivo je da kada ih se pitalo čega bi htjeli više, čak 75,5 posto anketiranih mladih Puljana reklo je kino, a 62 posto bi htjelo više filmskih festivala no te postotke prate i želje onih koji bi htjeli više elektronske glazbe, od 59 do 62 posto, kao i onih koji bi htjeli više sportskih događanja, njih skoro 50 posto.

Govorio je Krolo o povezanosti glazbenog ukusa i vrijednosnih orijentacija, razlikama među školama te o utjecaju roditelja po pitanju stvaranja navika kulturne potrošnje i kulturnih potreba, spominjao je i zanimljiv pojam kulturnog kapitala zaključivši kako je Pula odmah iza Splita po broju mladih koje ima formalnu ili neformalnu naobrazbu, njih 72,3 posto, no Split u kojem je taj postotak 72,9 je isto tako i tri puta veći od Pule.

Pomalo šokantno djeluje i podatak da ispitani srednjoškolci ne čitaju baš ništa radi čega su nakon istraživanja u Zadru, jednostavno prekinuli s tim istraživanjem dalje, ali još jedan podatak koji je šokirao ljubitelje tradicionalne glazbe je da oni koji slušaju klapsku pismu bez problema se prebacuju na Balkan pop koji uključuje i cajke, što neki smatraju nespojivim.

- Itekako je to spojivo rekao Krolo te je u nastavku predavanja naveo podatak, da 55 posto uvjerenih vjernika sluša cajke i Balkanski pop nasuprot desetak posto ateista. (M. Ra.)


Podijeli: Facebook Twiter