Što ce se dogoditi kad i ako tzv. zamjenska termoelektrana u Plominskom zaljevu dobije papire i pecate da može biti podignuta i puštena u pogon? Odgovore, barem za laicku javnost, daju i sažeci studije utjecaja na okoliš, odnosno zahtjeva za utvrdivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za zahvat koji se službeno zove "rekonstrukcija TE Plomin - zamjena postojece Plomin 1 radi modernizacije i povecanja kapaciteta", koji su od 19. listopada, otkad traje jednomjesecna javna rasprava, dostupni i na internetu (www.mzopu.hr i www.istra-istria.hr).
Kao što sam naziv investicije govori, više od cetiri desetljeca stara i problematicna jedinica (cijem nekadašnjem ugljenom i sumpornom zagadenju valja pripisati dobar dio današnje negativne percepcije) bit ce ugašena, a proradit ce suvremena termocentrala za koju tvrde da ce, glede opterecenja okoliša, biti "blizu nulte emisije".
TE Plomin C-500, koja možda jest, a možda nije TE Plomin III koju spominje Prostorni plan Istarske županije, "koncipirana je potpuno u skladu s nacelima i preporukama koji proizlaze iz uputa EU-a o primjeni najboljih raspoloživih tehnika (NRT) za velika ložišta", piše u dokumentima.
Smještena je na lokaciji postojecih elektrana, ali ne same jedinice koju "zamjenjuje", vec bi glavni pogonski objekti (kotao, turbine, generator) bili na dijelu današnjeg odlagališta ugljena. Koncipirana je kao kondenzacijski blok snage 500 megavata, a koristit ce uvozni kameni ugljen kao i sadašnja dvojka. Na bazi godišnjeg rada od 7.600 sati, trebala bi proizvoditi više od 3,6 gigavatsati elektricne energije uz sagorijevanje 1,1 milijuna tona ugljena.
Uz struju, nova centrala proizvodit ce, naravno, i kojekakvog krutog, tekuceg i plinovitog otpada. Izgaranjem ugljena godišnje ce nastati i 114 tisuca tona pepela, 13 tisuca tona šljake i 62 tisuca tona gipsa. S obzirom na to da je rijec o neopasnom krutom otpadu, vjerojatno ce se upotrebljavati za proizvodnju cementa i odvoziti u Dalmaciju i Koromacno. Alternativa je odlaganje unutar kompleksa termoelektrana.
Što se tice plinova i cestica koje odlaze u zrak, bit ce tu godišnje oko 1.200 tona sumpornog dioksida, 800 tona dušicnih oksida, 100 tona cestica, 300 tona ugljicnog monoksida... No, izradivaci studije utjecaja na okoliš tvrde da ce novi blok C, iako je tocno cetiri puta vece snage od jedinice koja se gasi, iz dimnjaka ispuštati za dvije trecine manje sumpornog dioksida, upola manje dušicnih oksida i 20-ak posto manje cestica od jedinice.
Gradnja bloka C - koja bi mogla trajati 40 mjeseci, plus pola
godine priprema za puštanje u pogon - mogla bi donijeti koristi lokalnim
industrijskim tvrtkama i obrtima, a i uslužnoj djelatnosti -
ugostiteljstvu i trgovini. Naime, na gradilištu ce ubrzo nakon pocetka
radova biti oko 500 radnika, a u punom jeku gradnje i do njih 1.300.
Procjena je da bi od boravka radnika godišnje moglo biti oko 45 milijuna
kuna prihoda na temelju smještaja, hrane i ostalih usluga.
Gradevinski
radovi procijenjeni su na 120 do 140 milijuna eura, a dio toga mogle bi
zaraditi lokalne gradevinske, prijevozne i druge tvrtke. Naposljetku, od
novog postrojenja, prema sadašnjim propisima, lokalna bi samouprava,
Opcina Kršan i Grad Labin, od naknade za korištenje prostora za
proizvodnju elektricne energije godišnje trebala prihodovati 16 milijuna
kuna. (Piše Goran PRODAN)
VIŠE O OVOJ TEMI MOŽETE CITATI U TISKANOM IZDANJU.