Redovna godišnja Skupština udruge Uzgajivača istarskog tovara održana je u Klarićima, na obiteljskom gospodarstvu Borisa Orlića, ujedno već dva mandata i predsjednika Udruge, a pred dvadesetak članova bila je kako se spremiti za predstojeći izložbu tovara i istarskog blaga u Juršićima. Tradicionalna je to manifestacija koja će se ove godine održati - s nadom u ljepše vrijeme - 5. listopada. No, prije toga su predsjednik Orlić i tajnik Vedran Macan s Ćipulove stancije izvijestili o stanju Udruge od zadnje Skupštine u rujnu prošle godine, te posebno naglasili važnost usvajanja dopunjenog Uzgojnog programa koji će biti glavni akt i projekt preko kojega će zajedno s Istarskom županijom dalje aplicirati na fondove Europske unije.
Država zakasnila za EU novac
Novi Uzgojni program obrazložio je Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, koji ga je s Udrugom i izradio, a novost je izrada tzv. Matičnih knjiga u kojima će biti uvedeni svi podaci o istarskom tovaru jer će se tek tako uzgajivači, udruge preko Ministarstva poljoprivrede moći natjecati do poticajnih sredstava i europskih fondova - kada program bude provediv i usvojen. Podršku i potporu uzgajivačima, kao i samoj izložbi u Juršićima dao je i županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović, koji je spomenuo da je država opet zakasnila s programima i organizacijom do europskih fondova, a ukoliko se ovog trena uzgajivači ne pripreme i ne ponude svoje programe ni iduće godine neće moći računati na pomoć iz EU-a.
- Prvi natječaji Ministarstva kreću u studenome, a malo tko od uzgajivača zna uopće pripremiti programe i sve ono što EU traži da u njima stoji, pa je iluzorno očekivati da će se ove godine bilo što moći napraviti. No, zajedno sa slovenskim kolegama možemo raditi na pripremi programa da na taj način dođemo do europskog novca. Posebice jer Europa još uvijek ne zna dovoljno o koristi ovog uzgoja kada je riječ o svim blagodatima koje proizlaze iz važnosti magarećeg i kobiljeg mlijeka u prehrani i kozmetici. Već je prvi korak u tome da ovaj usvojen Uzgojni program dođe na Skupštinu Istarske županije da ga i ona usvoji i tako će već ući u proceduru, istaknuo je Antolović.
Za kozmetiku - 100 eura po litri
Kremen Potočnik s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani prezentirao je tehnološke mogućnosti kako zamrznuti mlijeko i do devet mjeseci a da ne gubi ni jednu svoju osobinu, posebno ljekovitost. Potočnik je ujedno i proizvođač, otkupljivač i edukator poslova oko mužnje, čuvanja i prodaje kobiljeg i magarećeg mlijeka, a također i jedini europski povjerenik za ta pitanja koji je uspio progurati u EU fondove da ovu kategoriju mlijeka, nekada svrstanog pod "ostalo milijeko", uvrste u svoje programe.
Potočnik je upoznao prisutne da je trenutačna cijena toga mlijeka od 4 do 20 euro po litri u otkupu. Preko njega i već uhodane firme LacMar moguće je istoga dana pomuzeno mlijeko otkupiti i zbrinuti, što je za istarske uzgajivače veliki izazov i mogućnost da i sami vrlo brzo dođu do certifikata i direktne prodaje mlijeka tovarica po cijeloj Europi. Naravno, za potrebe kozmetike cijena za litru mlijeka dostiže i sto eura.
On se osvrnuo i ne sve češće istraživanja i dokazivanja o zdravoj i djelotvornoj uporabi ovog mlijeka kod kožnih bolesti, kod djece i starijih osoba, a potvrda tomu je i to da recimo Norveška mlijeko koristi najviše u medicinske svrhe, Njemačka za bebe, a Mongolija je tradicionalno mjesto korištenja mlijeka od rođenja pa do smrti. Samo u Aziji je 30 milijuna konzumenata kobiljeg i magarećeg mlijeka, a Rusija sama muze 230 tisuća kobila.
Za radnika na farmi - 40 tisuća eura
U radu Skupštine sudjelovali su i predstavnici Hrvatski poljoprivredne agencije, Agencije za ruralni razvoj Istre koji su pozvali na suradnji u ponudili svoju pomoć u daljem razvoju, pogotovo u mogućnosti izgradnje novih objekata, nabave novih grla, a Gortan Šubara iz AZRI-ja i Neven Rimanić iz HPA naglasili su da je sve to u cilju dostići 1000 grla u Istri, te zajedno s istarskim govedom budu ne samo čuvari tradicije, već i pioniri u novoj eksploataciji ovih životinja u budućnosti. Naime, s 50 posto potpore i poticaja, s još 20 posto dodatnih smanjena za sve mlađe od 40 godina, pa još 20 posto u kombinaciji s drugim životinja u uzgoju dolazi se do 90 posto nepovratnih sredstava.
Ili, kako je to slikovito prikazao Potočnih, za 100 tisuća uloženih eura, godišnje se za rad bar dvoje radnika na farmi treba izdvojiti 40 tisuća eura, 10 tisuća za hranu i još toliko za ostale troškove pa je čista zarada 40 tisuća eura - proračun za Sloveniju! Naravno, većina je najviše reagirala na ono da jedan radnik na farmi može u godinu dana zaraditi 20 tisuća eura, s čime bi se već unaprijed zadovoljili. (Mate ĆURIĆ)