"Vidljivost zavičajne zbirke u digitalnom okruženju" naziv je stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem koji je održan danas u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
- Inicijativa Gradske knjižnice i čitaonice Pula u organizaciji stručnoga skupa posvećenog temama oblikovanja digitalnih zbirki zavičajne građe, potaknuta je ulogom Knjižnice u radu na edukaciji te poticanju razvoja knjižničarstva na području Istarske županije. Program stručnoga skupa primarno je fokusiran na pisanu kulturnu baštinu s područja Istre s ciljem predstavljanja digitalnih zbirki koje uključuju takvu građu. Ovim skupom ujedno obilježavamo 60. godišnjicu Gradske knjižnice i čitaonice Pula koja je utemeljena 10. prosinca 1957. godine kao Općinska knjižnica i čitaonica Pula, a navršava se i 60 godina rada Dječje knjižnice, koja je Gradskoj knjižnici i čitaonici pripojena 1970, kao i 40 godina Knjižnice Veruda, kazala je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović.
Dostupnost građe i njeno očuvanje
Pozdravne su riječi uputili i pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica te Sanja Krelja u ime Grada Pule.
Radovan Vrana s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazao je da se digitalizacijom sadržaja zavičajnih zbirki rješavaju najmanje dva problema: dostupnost građe i njeno očuvanje. "Pored navedenog, digitalne zavičajne zbirke moguće je dodatno promovirati putem interneta koristeći pritom metode digitalnog marketinga koji će pomoći učiniti građu zavičajnih zbirki zanimljivijom", kazao je Vrana.
"Zavičajno u digitalnim zbirkama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu" bila je tema izlaganja Renata Petrušić, koja je istaknula da su kvalitetni metapodaci preduvjet za lakšu dostupnost, ali i objedinjavanje u šire tematske zbirke.
Internet culturale: katalozi i digitalne zbirke talijanskih knjižnica glasio je naziv predavanja Gabrielle Norio, a naziv toga projekta je u biti internetski portal talijanske nacionalne knjižničarske službe koji omogućava pristup digitalnim izvorima i katalozima knjižnica, arhiva i ostalih prestižnih talijanskih ustanova u kulturi te pruža mogućnost korištenja bibliografskih informacija i sadržaja Talijanske digitalne knjižnice, Biblioteca Digitale Italiana u istom virtualnom prostoru.
O Istri u Digitalnoj knjižnici Slovenije govorila je Laura Chersicola ističući da je riječ o središnjoj slovenskoj digitalnoj knjižnici koja omogućuje jednostavan pristup digitaliziranoj i digitalnoj izvornoj slovenskoj pisanoj kulturnoj baštini koju čuvaju slovenske knjižnice i ostale kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove.
Zaštita, promocija i dostupnost
Predavanje Tanje Perić-Polonijo i Klementine Batina odnosio se na digitalni repozitorij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je pokrenut 2009. godine s ciljem zaštite, promocije i dostupnosti znanstvene i umjetničke građe Akademijinih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica te Akademijine knjižnice.
"Album Slovenije - osobna sjećanja 20. stoljeća", predavanje Srečka Mačeka i Roberta Ožure odnosi se na digitalnu zbirku korisnika mrežnog portala Kamra koji sadrži digitaliziranu kulturnu baštinu slovenskih regija.
Bruno Dobrić iz pulske Sveučilišne knjižnice istaknuo je da je pilot-projektom Istarske novine online koji je pokrenut 2007. godine Sveučilišna knjižnica u Puli započela digitalizirati stare istarske novine iz Zavičajne zbirke Histrica. Nakon deset godina kontinuiranog trajanja ovog projekta na portalu Istarske novine online (INO) trenutačno je dostupan 41 naslov istarskih periodika, odnosno 26 novina, osam časopisa i sedam godišnjaka s oko 1.200 stranica na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku.
O projektu digitalizacije Virtualne zavičajne zbirke Gradske knjižnice i čitaonice Pula govorila je knjižničarka Nadia Bužleta, a glavni ciljevi projekta su zaštita rijetke i stare građe te pružanje pristupa tiskanoj kulturnoj baštini Istre najširoj javnosti.
Adriana Gri Štorga iz Arheološkog muzeja Istre kazivala je o tome kako je i zašto došlo do izgradnje digitalnog repozitorija Arheološkog muzeja Istre u Puli, kao i proces njegova nastajanja od tiskane građe do elektroničkog oblika. Govorila je i o izdavačkoj aktivnosti Muzeja ističući da su od 1957. do danas izdana ukupno 202 sveska različitih muzejskih publikacija.
Nikolina Rusac iz Etnografskog muzeja Istre osvrnula se na proces digitalizacije etnografske i folklorne građe iz Istre, odnosno na suradnju Instituta za etnologiju i folkloristiku Etnografskog muzeja Istre.
- Cilj digitalizacije u Državnom arhivu u Pazinu je promocija, široka dostupnost, laka pretraživost, a samim time i zaštita izvornog arhivskog gradiva, naglasio je Jakov Kmet iz te ustanove, dok se Dean Krmac osvrnuo na primjer umrežavanja na digitalizaciji povijesnog izvora, a vezano uz Humanističko društvo Histria.
Pokrovitelji ovoga skupa su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Pula, a programski i organizacijski odbor čine Nadia Bužleta, Liana Diković, Bruno Dobrić, Iva Lanča Joldić i Nela Načinović. (V. BEGIĆ)