Kako su se delali biškoti ili paštini, mogao bi glasiti naslov izložbe koja je u ponedjeljak u sklopu Tjedna istarskih muzeja otvorena u Etnografskom muzeju Istre.
Izložba koja govori o izradi biškota u domacinstvu naslovljena je "Sa stolova istarskih kuca na muzejske police" i predstavlja segment istraživanja istarske tradicijske kuhinje, u ovom slucaj izrade posebne vrste slastice, kolaca poznatog kao biškot ili paštin, ovisno o kojem se kraju Istre radi.
- Ovom izložbom muzej ne želi samo izlagati predmete ili proizvode odredenog tehnološkog postupka, vec nastoji istražiti, obraditi i javnosti predstaviti postupak izrade ili nastanka u ovom slucaju kolaca, rekla je Lidija Nikocevic, ravnateljica muzeja, i dodala da je opis nacina izrade nekog predmeta ili proizvoda nematerijalna kulturna baština koja se ovakvim projektima nastoji sacuvati u muzejima.
O istraživanju izrade biškota ili paština, duguljastog keksa sa širim ili užim uzdužnim crtama, govorila je autorica izložbe Tanja Kockovic Zaborski, koja je istaknula da ova izložba svjedoci o tome kako Istra ne oskudijeva tradicijskim slasticama kako se obicno misli.
Proizvodnja biškota ili paština bila je popularna sredinom 20. stoljeca, a ta slastica, koja se najcešce pripremala za vjencanja ili vece svetkovine, proizvodila se na stroju za mljevenje mesa, na koji se za tu prigodu ugradio produžetak sa šablonama koje su davale oblik keksu.
Takvi su se keksi nakon pecenja u posebnim metalnim kutijama mogli cuvati i do mjesec dana. Tehniku izrade demonstrirale su Mirjana Margetic, suradnica na projektu, i Elide Mocibob, domacica iz Motovuna.
Potonja je za tu prigodu muzeju posudila svoje šablone za biškote, a djeci u vecem broju okupljenoj na otvaranju izložbe govorila je o biškotima kao vrhunskim slasticama u kojima su nekad njihovi vršnjaci uživali prije no što se kolace, kao danas, moglo kupiti u svakom ducanu.