U Hrvatskom saboru održana je zajednicka sjednica dvaju odbora na kojoj su saborski zastupnici raspravljali o Nacionalnoj strategiji razvoja audiovizualne industrije. Sjednicu su zajednicki sazvali Odbor za informiranje, informatizaciju i medije te Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu a predsjedavali su predsjednici dvaju odbora, Petar Selem i Nenad Stazic.
Kroz izlaganje domacih i europskih suradnika Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) te vodecih predstavnika audiovizualne struke, zastupnicima je predocen Nacionalni program i trenutna faza njegove realizacije, kojega su predstavili Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, Thierry Baujard i Tatjana Acimovic, strucnjaci za audiovizualne financije, Antonio Nuic predsjednik Društva hrvatskih filmskih režisera i Vinko Brešan iz koordinacije HRUP-DHFR za elektronicke medije.
Hribar je predstavio pet strateških ciljeva Programa: uvodenje poticaje za izvoz usluga cime bi se vratili veliki medunarodni poslovi našoj industriji; pokretanja provodenje zakona; promjena statistika gledanosti domaceg filma i njegove javne vidljivosti; povecanje broja gledatelja u hrvatskim kinima; rješavanje statusa Hrvatske kinoteke te podršku digitalizaciji kino dvorana, za što je nužno potreban Sabor za politicku integraciju ovog programa.
Tatjana Acimovic, koordinatorica radne skupine za mjere poticaja u AV industriji istaknula je urgentnost uvodenja poreskih poticaja kao u Njemackoj kao primjer iznimno pozitivnog i ucinkovitog sustava u smjeru napretka njemacke industrije i kulture.
Naime, Njemacka od 2007. rezervira 60 milijuna eura godišnje za povrat producentima u obliku trogodišnjeg plana, za period 2007.-2009. a ponovljen je i za period 2010.-2012. koji ce proizvesti audiovizualno djelo na teritoriju Njemacke. U prvom periodu proizvedena su 302 audiovizualna djela kojima su odobreni poreski poticaji (193 njemacke koprodukcije i 109 inozemnih) a za njihovu proizvodnju je "potrošeno" 1,1 milijardu eura.
Acimovic iznosi da brojni upiti za snimanjem filmova u RH i dalje redovito stižu s adresa europskih i svjetskih producenata no, zbog nepostojanja mjera poticaja, produkcije se odvijaju u drugim zemljama sve s ciljem kako oživjeti inozemna ulaganja i time pozicionirati Hrvatsku kao zemlju za snimanje.
Antonio Nuic dodaje da je bitno danas proizvoditi, a kasnije dolaze kulturni efekti koji nisu mjerljivi nikakvim financijskim parametrima, spomenuvši takoder lošu medijsku percepciju i odnos prema hrvatskom filmu koji se mora promijeniti.
Vinko Brešan se ponajviše osvrce na odnose komercijalnih i javnih televizija prema Programu, definiranju javnih potreba gradana vezano za HRT, nepoštivanje Zakona od strane HRT-a te zaustavljanje propadanja HRT-a.
- Bez stupanja komercijalnih televizija u koprodukcijske odnose s kinematografskom, kulturno vrijednom proizvodnjom, oporavka domace televizijske proizvodnje igranih, dokumentarnih, animiranih naslova te osobito naslova namijenjenih djeci i mladima, nemoguce je govoriti o realizaciji ovog Programa. Njega je moguce realizirati uz pomoc HRT kao jedine nacionalne javne televizije u Hrvatskoj, kaže on. Siguran sam da nikome ne trebam elaborirati da je igrana serija na materinjem jeziku za djecu jedna od najvažnijih javnih potreba HRT. Umjesto toga, u Prijedlogu Privremenog ugovora dobili smo formulaciju da ce HRT uz "maksimalne napore" obnoviti proizvodnju djecje dramske serije.
Sjednici su prisustvovali i ministar kulture Jasen Mesic, državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen i bivši ministar kulture Božo Biškupic.