Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu obilježilo je prigodnim predavanjem u Gradskoj knjižnici i čitaonici prvi put u Hrvatskoj Međunarodni dan laboratorijske medicine (Lab Med Day).
Medicinska biokemija
Predavanje naslovljeno "Tko i što se krije iza laboratorijskog nalaza" održala je doc. dr. Lorena Honović, voditeljica medicinsko-biokemijskog laboratorija Opće bolnice Pula uz sudjelovanje Patricije Banković Radovanović, specijaliste medicinske biokemije i laboratorijske medicine, predsjednice Podružnice Istarske, Primorsko-goranske i Ličke regije Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju. Cilj predavanja bio je široj javnosti predstaviti medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, struku s dugogodišnjom tradicijom u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama.
Doc. dr. Honović objasnila je kako percepcija stručnjaka koji radi u laboratorijima varira kod šire javnosti. Za malu djecu oni koji vade krv su poput babaroga, a za onu nešto stariju djecu su poput čarobnjaka koji svašta rade u laboratorijima. Potom je govorila o tome tko sve radi u tim laboratorijima.
- Od 70 do 80 posto liječničkih dijagnoza postavlja se tek nakon laboratorijskih nalaza, a u pulskom se bolničkom laboratoriju obavlja više od 300 vrsta raznih pretraga te dnevno obrađuje oko 600 pacijenata, odnosno uzoraka, budući da se jednom pacijentu može uzeti i nekoliko uzoraka, odnosno epruveta, kazala je Honović.
Biološki materijal
Medicinska biokemija, odnosno laboratorijska medicina obuhvaća analizu biološkog materijala, poput krvi, mokraće i ostalih fizioloških uzoraka ispitanika, u svrhu razumijevanja i prosudbe ljudskog zdravlja i bolesti. Iako se čini da je medicinska biokemija mlada znanstvena disciplina, ona ima korijene stare gotovo kao i medicina. Naime, još je Hipokrat shvatio značajnost pregleda izgleda mokraće i povezao ga s nekim bolestima. Intenzivni razvoj medicinske biokemije događa se između dva svjetska rata.
Nadalje, rečeno je da dan prije vađenja krvi treba izbjegavati tjelesnu aktivnosti, ne jesti premasno, a zadnji obrok treba biti u 18 sati te se ne smije uzimati alkohol ili kavu. Mokraća se uzima nakon noćnog sna, toalete vanjskog spolovila, prije doručka i drugih aktivnosti, a u posudu za uzimanje urina potrebno je skupiti srednji mlaz prve jutarnje mokraće. Prilikom skupljanja 24-satne mokraće pak, to se čini u dobro oprane plastične boce koje ne smiju biti od gaziranog pića, poput Coca-Cole ili mineralne vode. Za određivanje željeza primjerice dva dana prije vađenja krvi ne smiju se uzimati vitaminska ili energetska pića. (V. BEGIĆ)