Kako sanirati i koristiti utvrde na Brijunima

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Jucerašnjom prezentacijom na Brijunima je završila 10. medunarodna radionica arhitekture fortifikacija na temu "Strucna i znanstvena istraživanja i izrada koncepcije primjerene uporabe austrougarskih fortifikacija".

Osam grupa studenata, prevodenih mentorima s fakulteta arhitekture, krajobrazne arhitekture i gradevinarstva iz Hrvatske, Ukrajine, Poljske i Slovenije održalo je u dvorani Verige hotela Istra kratke prezentacije koje su nastale na temelju desetodnevnog rada i istraživanja utvrda na brijunskom otocju. To su Cavarolla, Peneda, Naviglio, Minor i vojarna na lokaciji Pisak, a culi smo i prijedloge kako bi se one mogle sanirati i iskoristiti.

- Brijuni kao nacionalni park imaju i kulturnu i prirodnu baštinu koje se moraju promatrati integralno, jer kulturnu baštinu ne možemo zanemariti u odnosu na biljni i prirodni svijet koji je okružuje, rekla je Zofija Mavar iz Ministarstva kulture, idejna zacetnica ove radionice koju vodi od pocetka.

Potrebno je provesti valorizaciju da se procijeni do koje mjere se prostor može opteretiti odgovarajucim sadržajima imajuci uvijek na umu da je to nacionalni park koji traži specifican pristup. Studenti razmišljaju o takvim sadržajima koji ce obogatiti valorizaciju za uvodenje odredenih turistickih sadržaja ne zaboravljajuci da je to nacionalni park, kaže ona.

- Arhitektura fortifikacija u Hrvatskoj je zapostavljena, buduci da se do sada vecina tih objekata nalazila u vojnim zonama te nije bila dostupna javnosti ni strucnjacima, stoga nismo mogli dugo vremena obaviti njihovu valorizaciju da bismo ih adekvatno proanalizirali i zaštitili, nastavlja Mavar.

Objašnjava da je tek nakon što je 1985. tadašnji republicki Zavod za zaštitu kulturnih spomenika dobio zadatak izrade konzervatorske podloge za prostorni plan ovog nacionalnog parka dobili su priliku da prvi put evidentiraju i ocijene stanje fortifikacija na brijunskom otocju. Tada je zapocela opširna evidencija objekata i pocelo se razmišljati što s njima kada ih vojska napusti.

Zanimljivo da je Mavar radionicu pokrenula zato što je izrada projektne dokumentacije za valorizaciju i promišljanje ovog prostora izuzetno skupa pa je ovo najjeftiniji nacin da se u relativno kratkom roku ona napravi, uz sudjelovanje medunarodnih eksperata za tu vrstu arhitekture.

"Ako se investitori jave, vi morate znati što želite s tim napraviti i što je moguce da ude u takve objekte. Ove fortifikacije su svjetskog znacenja. Suradujemo s Gradom Pulom i svima koji žele da se tu nešto ucini", rekla je Mavar.

"Masovni turizam u nacionalnom parku apsolutno ne dolazi u obzir", naglasila je. (M. RADIC, snimio D. ŠTIFANIC)


Podijeli: Facebook Twiter