Jedan od pokazatelja opceg dobrog stanja, u gotovo svakoj životnoj dobi, je zdravlje srca. Svake godine veliki broj ljudi doživi srcani udar, koji je još uvijek na vrhu ljestvice uzroka smrti. Veliki broj ljudi ima povecan kolesterol u krvi koji ih izlaže riziku pojave koronarne srcane bolesti. Jedna od cetiri takve osobe ima "visoko rizicne" razine kolesterola. Sicušne kapljice kolesterola, omotane bjelancevinastim ovojem (lipoproteini), krvnom cirkulacijom budu distribuirane po tjelesnim tkivima. Ako je hrana bogata zasicenim masnocama i kolesterolom (kojeg ima u hrani životinjskog podrijetla), odredeni lipoproteini cirkuliraju u krvi i na stjenci krvnih žila stvaraju masne naslage (plakove). Povecanjem tih naslaga lumen arterija se postupno suzuje, što otežava cirkulaciju krvi. Ako taj proces ostane nekontroliran, s vremenom se lumen i potpuno zatvori, posljedice cega je srcani ili moždani udar, ovisno o mjestu zacepljenja.
Lijecnici su podijelili kolesterol na "loš" (LDL) i "dobar" (HDL). Što su vece kolicine LDL u krvi, tim su vece šanse za pojavu srcane koronarne bolesti. Suprotno tome, povecane razine HDL su u veci sa smanjenim rizikom za nastanak tog oboljenja. Valja istaknuti da su ipak odredene kolicine kolesterola potrebne za normalne tjelesne funkcije. Zasicene masnoce povisuju kolesterol u krvi više nego bilo što drugo u ishrani. Višestruko nezasicene masnoce (biljna ulja) pomažu u snižavanju krvnog kolesterola. To isto može ciniti i hrana koja je bogata vlaknastim komponentama (žitarice, povrce, voce, kruh od cjelovitog zrnja).
Svaka osoba bi trebala povremeno obaviti pregled krvi na kolesterol, kako bi se procijenio rizik od srcane koronarne bolesti. Na osnovu tog nalaza lijecnik ce odluciti je li potrebno i lijecenje. Smanjenje unosa masne hrane, kolesterola i, ako je potrebno, opcenito kalorija, pomoci ce smanjiti povišene razine kolesterola u krvi. Ustvari, takve promjene u prehrani trebaju biti prvi korak u lijecenju.
Nadalje, u cilju održavanja dobrog zdravstvenog stanja srca i sprecavanja pojave koronarne bolesti, posavjetujte se sa svojim lijecnikom ili dijeteticarom, koliko bi trebao biti vaš dnevni unos kalorija (u odnosu na vašu visinu i težinu). Masti ne bi smjele sudjelovati više od 30 posto (od toga, zasicene masnoce manje od 10 posto), ugljikohidrati 55 posto i bjelancevine oko 10 posto.
Osim nepravilne prehrane, koja je kvantitativno preobilna, a kvalitativno štetna zbog velikih kolicina masnoca životinjskog porijekla, veoma važan nezaobilazan faktor u pojavi srcanožilnog oboljenja je nedovoljno kretanja. Nedovoljno kretanje bolest suvremenog covjeka. Zaboravit cemo hodati i trcati! Posljedice su toga stanja na zdravstvenu kondiciju današnje civilizacije nesagledive. Covjek nije stvoren da bude u mirovanju. Fizicka je neaktivnost sasvim neprirodna njegovu tijelu.
Skoro da nema covjeka koji nije bar jednom procitao nešto o štetnosti pušenja, pa ipak, kažu statistike, 70 do 80 posto muškaraca i 20 do 30 posto žena su pušaci. Pušac dva puta cešce umire od srcanog infarkta nego nepušac. Razumljivo, osim posljedica na srce, pušenje izaziva i citav niz drugih štetnih ucinaka na organizam. Cigarete su glavni uzrok raka na plucima. Pušenje može izazvati cir na želucu, poremetiti probavu, izazvati gubitak apetita, nesanicu, glavobolje, razdražljivost, kašalj, kronicni bronhitis, emfizem i opadanje seksualne moci. Dim cigarete smanjuje i sposobnost krvi da prenosi kisik.
Ocekivana prosjecna dužina života i krvni tlak su u obrnuto proporcionalnom odnosu. Povišen krvni tlak znacajno povecava šanse za nastanak srcanog udara. Ispitivanja su pokazala uocljivo smanjenje smrtnosti i obolijevanja na srcu, bubrezima i mozgu kod lijecenih bolesnika cak i sa blago povišenim tlakom.
Sve spomenuto, uz još izbjegavanje jakih stresova, umjereno konzumiranje alkohola i osiguravanje organizmu dovoljno spavanja (posebno nocnog), pruža veliku šansu da se srce održi zdravim.