Sve cešce su ljubitelji sobnog bilja mlade osobe, i to u dobi izmedu dvadeset i trideset godina. Oni najcešce kupuju cvjetne loncanice, a zadnjih je desetljeca odnos ljubitelja prema sobnom bilju prilicno promijenjen. Naime, sve je više onih koji radije kupuju oku privlacne, sezonske biljke živih boja nego trajnice koje se u kuci mogu uzgajati godinama.
Sobno bilje zajednicko je ime za veliku grupu ukrasnih biljaka. Pojedino se uzgaja tijekom hladne polovice godine u zatvorenom, dok se ljeti može držati vani, na prozoru, balkonu ili u vrtu. U svakom slucaju, ako želimo da naše sobne biljke budu lijepe i bujne te da obilno cvatu, potrebno im je osigurati specificnu njegu, što ukljucuje i proucavanje njenih karakteristika.
Veliki listovi za cisti zrak
Ljudi danas, posebice u velikim gradovima, prosjecno 90 posto vremena provedu u zatvorenim prostorima - kuci, uredu ili školi. Buduci da zbog stresnog i užurbanog nacina života cesto nemaju slobodnog vremena za boravak u prirodi, sobne biljke mogu poslužiti kao alternativa da se barem jedan mali dio nje dovede u dom. Biljke doprinose boljem raspoloženju, zdravlju i stvaranju ugodne atmosfere.
Osim što uljepšava životni i radni prostor, sobno cvijece ima i puno znacajniju ulogu - procišcava zrak. Naime, biljke uzgojene u zatvorenom prostoru filtriraju štetne plinove i smanjuju kolicinu alergena u zraku. Najefikasnije u tome su biljke velikih listova. Uz njihovu pomoc rješavamo se dijela bakterija i gljivica koje lebde u zraku, a povecana vlažnost koju osiguravaju naši "zeleni sustanari" olakšava disanje. Osamdesetih godina je otkriveno da scindapsus, klorofit, bršljan, spatifilum, krizantema i aloa vrlo djelotvorno procišcavaju zrak.
Nekada je najveca opasnost za dišne organe bio smog. Medutim, danas ima sve više zagadivaca i u zatvorenim prostorima. Svakodnevno smo prinudeni udisati cestice azbesta, cestice koje nastaju isparavanjem sve jacih sredstava za cišcenje, mikroskopska sitna vlakna sa zavjesa i tepiha te duhanski dim. Biljke imaju sposobnost da preko listova apsorbiraju štetne cestice, koje potom transportiraju u korijen, gdje ih preraduju ili ispuštaju u zemlju, pa postaju hrana za bakterije.
Jedan od najboljih procistaca zraka je fikus. On uklanja brojne štetne tvari, narocito formaldehid iz duhanskog dima, koji isparava i iz boja, lakova i sredstva za dezinfekciju. Formaldehid razgraduje i dracena, poznatija kao drvo života, zatim bršljan, spatifilum, klorofitum te razne vrste palmi. Povrh toga, bršljan otklanja cak devedeset posto benzena u zraku, dok klorofitum odstranjuje oko 95 posto ugljicnog-dioksida. Zrak procišcavaju i aloe vera, filodendron i sanseverija, a ako su vam draže cvjetnice, obavezno svoj životni i radni prostor, uz spatifilum, ukrasite gerberama i krizantemama, koje takoder efikasno uklanjaju benzen.
Spatifilum, pak, apsorbira štetna zracenja koja emitiraju TV ekrani i monitori racunala upijajuci elektrostaticku energiju.
Dekorativni cistaci zraka
Sobne biljke su mnogo više od lijepe dekoracije. Uvelike doprinose poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Posebno u hladnim danima, kada u zatvorenim prostorima vlažnost zbog grijanja postaje preniska. Posljedica toga je isušivanje nosne sluznice pa se povecava osjetljivost na viruse i bakterije. I oci takoder postaju suhe, svrbe i suze.
Zelene biljke koje zahtijevaju velike kolicine vode povecavaju stupanj vlažnosti zraka te istovremeno ciste zrak "upijajuci" cestice prašine. Funkciju prirodnog klima-uredaja imaju biljke poput sobne lipe, difenbahije, filodendrona, paprati ili sobno stablo banane. Osim toga one smanjuju udio štetnih tvari, ugljicnog dioksida i elektrostatickog naboja u zraku. Opce pravilo kod odabira biljaka s takvom funkcijom je - što veci listovi, to bolje.
U radnom okruženju
Biljke pomažu da se poboljša kvaliteta zraka i atmosfera na radnom mjestu. Zelena boja biljaka povecava koncentraciju, djeluje umirujuce, motivira te smanjuje napetost i stres. Zeleno diže raspoloženje i pomaže da se opcenito bolje osjecate.
U odabiru treba biti itekako oprezan, jer kolikogod su biljke s cvjetovima ugodne oku, u stanu ili na radnom mjestu mogu prouzrokovati glavobolje, naravno, ako njihovi cvjetovi imaju intenzivan miris. Primjerice, jak miris zumbula i jasmina nije za svakoga. Takoder, treba dobro paziti i koje biljke smjestiti u spavace sobe. Prikladne za to mjesto su primjerice zeleni ljiljan i orhideja.