Nakon članka o potrebi čišćenja Pulskog zaljeva nakon izgradnje obalnog kolektora kanalizacijskog sustava grada, mnoštvo je ideja kako pristupiti ovom projektu.
Stručnjaci preporučuju detaljniji pristup jer vađenje mulja bagerima, kako je to učinila Lučka uprava u manjem dijelu kod Riječkog gata, neće u skorijem vremenu pulskoj luci vratiti sjaj.
Koviljka Aškić iz tvrtke Eko Adria dugi se niz godina bavi zaštitom okoliša i znanstvenim radom, a u suradnji s Rudarsko-geološkim fakultetom u Zagrebu predstavila je na Ružičkinim danima u Vukovaru svoj postdiplomski rad upravo o - čišćenju Pulskog zaljeva.
- Imamo mi u Istri dovoljno stručnih ljudi i znanja da ne trebamo kopirati inozemne zastarjele modele. Čišćenje mulja pulske luke bila je tema mog poslijediplomskog rada na fakultetu kemijskog inženjerstva – Ekoinženjerstva, veli Aškić. Procjenjuje da su razmjeri zagađenja pulske luke veliki jer su se donedavno u nju izravno izlijevala 42 ispusta fekalne kanalizacije bez ikakvog pročišćavanja.
Za projekt čišćenja mulja potrebno je, napominje Aškić, detektirati i odstraniti krupni otpad s dna luke te uzeti uzorke sedimenta mrežnim uzorkovanjem, ne bi li se odredile zone s različitim onečišćenjima.
Metoda koju je prezentirala u Vukovaru jest čišćenje mulja humičnom kiselinom (nastaje od humusa) - tom se metodom povećava učinkovitost, a otpadni materijal nastao čišćenjem može se zbrinuti bioremedijacijom (hrana za biljke) i nije potrebno posebno platiti njegovo zbrinjavanje. (piše G. ROJNIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU