Na prijelazu iz jednu izborne godine u drugu, na kraju koje ćemo uz predsjednika Republike dobiti i novi sastav Hrvatskog sabora, Vladu i iznova postavljene dužnosnike na raznim lijanama nacionalne vlasti, u javnosti se sve više čuje pitanje nadzora nad onima koje smo izabrali. Iako se naočigled doima da poslije glasanja nema popravka, ugledni politolozi i sociolozi objašnjavaju da demokracija ipak ne završava kada se ubaci glasački listić u kutiju.
- Daljnji utjecaj na političare obavlja se kroz djelovanje građanskog društva, te javno zagovaranje i lobiranje u javnom interesu. U Ustavu postoji institut referenduma na inicijativu građana, pomoću koje se može utjecati na proces donošenja odluka, napominje politolog Davor Gjenero.
Doduše, referendumske inicijative koje su kod nas pokrenute u posljednje dvije godine još nisu uspjele spriječiti niti jednu važnu odluku Vlade ili Hrvatskog sabora. Možda će referendumska odluka o monetizaciji promijeniti to pravilo, ali analitičari ističu kako se vlast ipak ne može brzo i efikasno nadzirati organiziranjem kompliciranih i skupih referenduma.
Analitičar dr. Žarko Puhovski misli kako je riječ o svojevrsnoj "sistemskoj pogrešci."
"Najveći problem demokratskih poredaka je da se u njima podrazumijeva parlamentarni genocid. Parlament ukida narod nakon izbora, preuzimajući njegovu funkciju, dok izvršna vlast preuzima ulogu parlamenta. Građanima se jednostavno kaže - sad se odmorite do slijedećih izbora", upozorava dr. Puhovski i dodaje:
"Doduše, građani mogu prosvjedovati na ulicama, vršiti medijski pritisak i utjecati na parlamentarnu većinu. Ali, to je sve izvan sustava, radi se tek o djelovanju kritičke javnosti."
Sociolog dr. Slaven Letica slaže se s takvim tvrdnjama: "Kod nas je stvorena dogma kako će o svemu odlučiti birači na izborima, što je katastrofalno shvaćanje. Naime, još su u starim demokracijama bila poznata dva načela. Jedno je načelo o uzajamnom nepovjerenju različitih ogranaka vlasti, a drugo načelo o permanentnom javnom nadzoru vlasti."
"Drugo načelo pretpostavljalo bi da se iz Hrvatskog sabora uklone dužnosnici koji su pod istragama i optužnicama. Ali, naš mentalitet odobrava da su oni i dalje sudionici političkog života," kaže dr. Slaven Letica.
Problem nadzora javnosti nad izabranom vlašću u prvi plan stavlja ulogu medija kao kontrolora moći političke elite. Bezbroj primjera iz kratke povijesti hrvatske demokracije pokazuje da su tu ulogu mediji uspješno odigrali. Analitičari smatraju da se politička obećanja, kojih je iznimno mnogo u izbornim kampanjama, također mogla uspješno pratiti, te tražiti da se ona izvrše.
"Javnost bi mogla kontrolirati političare i njihova obećanja na jednostavan način. Ako predsjednički kandidat, na primjer, kaže da će se iseliti s Pantovčaka, a to ne učini, mediji bi mogli svakog dana na to upozoravati", tvrdi dr. Letica.
"Kad kažemo demokracija, mislimo na ograničenu državu. Ona mora biti ograničena na nekoliko načina. To su sustav podjele vlasti, ali i oslanjanje na ulogu medija kao psa čuvara demokracije", objašnjava Davor Gjenero i tvrdi kako sami birači trebaju uzeti u obzir da "ne stavljaju sva jaja u istu košaru".
"Temeljno načelo kojem su nas naučili očevi američke demokracije je da je jednu političku ambiciju moguće uspješno ograničiti jedino ako joj se suprotstavi druga jednako uspješna politička ambicija", tumači Gjenero.
Posljednja mogućnost za sankcioniranje izborne prevare je "kazna" na slijedećim izborima. "Zbog neizvršenih obećanja može se kazniti i stranka koja je nekoga kandidirala na izborima. To je najsnažniji mehanizam kojeg građani imaju u rukama", kaže politolog Gjenero.
Stručnjaci upozoravaju da bi odgovornost političara, te njihova dostupnost biračkom tijelu bila mnogo efikasnija da imamo drukčiji, mješoviti izborni sustav, kakav je u Republici Hrvatskoj bio važeći samo u prva dva izborna ciklusa, 1990. i 1992. godine. Tada se dio saborskih zastupnika izabirao sa stranačkih lista, a dio u izbornim okruzima, pa su građani, jednostavno, mogli znati tko ih zastupa u parlamentu. (Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU