Veli mi djelatnik iz tršcanske agencije za prodaju nekretnina Oliva da prije petnaestak godina dobar dio Talijana nije ni znao gdje se Trst nalazi. Cak i u visokorazvijenim regijama na sjeveru Apeninskog poluotoka kad bi spomenuo Trst, pitali bi te moraju li ponijeti putovnicu prilikom posjeta tom gradu.
Na jugu Italije veci dio populacije živio je donedavno u uvjerenju da je Trst jugoslavenski grad. Kad ne bi fulali državu, ucinili bi kardinalnu grešku oko geografske lokacije jer se Trst u talijanskoj kolektivnoj svijesti veže za Trento, grad u Alpama koji je, poput Trsta, bio amblem talijanskog iredentistickog pokreta: Trst i Trento, gradovi pod austrougarskom okupacijom koji su zajedno docekali dolazak talijanskih vojnika nakon Prvog svjetskog rata, udaljeni su jedan od drugoga na pristojnoj daljini od preko tristo kilometara.
Danas, vele mi u Trstu, situacija je u globalu izmijenjena, u zadnjih desetak godina imidž grada podignut je na zavidnu razinu, bogati ulagaci iz Lombardije i Veneta otkrili su ljepote grada, primijetili da se Trst nalazi na moru, da tršcanska riva i obala vrve marinama gdje se mogu smjestiti jedrilice ili jahte. Morske usluge doživjet ce novi procvat kad jednom krene obnova stare austrougarske luke u samom središtu grada u kojoj je dosad bila smještena bescarinska zona.
Gradske vlasti znacajno su uložile u obnovu i restauraciju tršcanske rive, vecih i znacajnijih trgova te središnjih ulica. Starogradska jezgra podno brežuljka svetog Justa potpuno je obnovljena zahvaljujuci ulaganjima iz europskih fondova.
Trst je u odnosu na druge talijanske gradove miran, u njemu život tece drugacijim ritmom od, primjerice, venetskih gradova Verone, Padove ili Vicenze. Sigurnost je na zavidnoj razini: krada automobila gotovo je nepoznata pojava, cim padne noc, promet u središtu grada zamre, nema buke, dobar dio zgrada restauriran je, a fasade su obnovljene.
Prošle je godine talijanska agencija za prodaju nekretnina Tecnocasa obavila istraživanje o vremenskom roku koji je potreban da bi se prodala pojedina nekretnina. Trst je na prvom mjestu tog zanimljivog istraživanja jer u prosjeku vlasnik uspije prodati stan ili kucu za 126 dana, nešto više od cetiri mjeseca. Primjera radi, u Veroni je taj prosjek 202 dana, u Palermu 201, u Udinama 200, a u Bologni cak 226 dana.
Dakle, gradska ulaganja u gradsku infrastrukturu i pojacana promidžba Trsta uvjetovani su, izmedu ostalog, i neocekivanim obratima poput, primjerice, nacionalnog obilježavanja 10. veljace kao dana sjecanja na istarskih egzodus, koji je u prvi plan doveo upravo Trst, grad koji slovi za amblem tih povijesnih dogadaja. Zvuci paradoksalno, ali i državna retorika može puno toga uciniti u promicanju odredene sredine.
Vlasnici agencija za trgovanje nekretninama vele da je Trst primamljiv jer su njegove cijene i dalje izuzetno konkurentne onima u središtu Milana, Rima, Padove i Verone, gdje se cetvorni metar stana krece oko 8.000 eura i više. U Trstu stan u središtu grada oko trga Unita' stoji oko 3.000 eura po cetvornom metru, i to predstavlja izazov za ulagace.
Na trgu Ponterosso, gdje je nekad cvjetala trgovina "jugovicima", osmišljena je nova rezidencijalna zona: uloženo je u obnovu palaca na kanalu u kojima se sada stan prodaje po cijeni od 4.000 do 5.000 eura. Ista je situacija na trgu Piazza della Borsa: pri kraju je obnova palace Tergesteo (poznate po lijepoj galeriji u kojoj su smješteni otmjeni ducani i kavane), koja nudi stanove po cetiri do pet tisuca eura po cetvornom metru.
Trst je grad s oko 210.000 stanovnika, podijeljen je u zone pa nešto izvan središta grada, ili prve zone, cijene drasticno padaju: vec u predjelu Ulice D'Annunzio, ili iznad poznatog pozlacenog kipa Bogorodice, može se naci stan po cijeni od 1.200 do 2.000 eura; u trecoj zoni, odnosno u perifernim kvartovima Borgo San Sergio, Melara i drugima, može se naci stan i za manje od 1.000 eura.
Razlika u cijeni govori i o tome da je grad još živ, da ima vlastiti oblikovani identitet i težinu (novcanu). Talijani su otkrili ljepotu Trsta, a uz njih i sve veci broj Austrijanaca, Nijemaca i Slovenaca.