Voda teroristicke mreže Al Kaide Osama bin Laden, ubijen u ponedjeljak u Pakistanu, bio je od napada na Sjedinjene Države u rujnu 2001. godine najtraženiji covjek na svijetu.
Sin bogate saudijske obitelji, Bin Laden se borio protiv bivšeg SSSR-a u Afganistanu, a zatim postao idejni voda protuzapadnog svjetskog džihada.
Iz njegovog djetinjstva nije se mogla predvidjeti Bin Ladenova sudbina: dvanaesti sin tajkuna Mohameda bin Ladena, jemenskog imigranata koji je stekao neopisivo bogatstvo u Saudijskoj Arabiji, postao je revolucionar i najtraženiji covjek na svijetu, kojeg su jedni mrzili, drugi obožavali, a treci ga poštovali.
Roden u Rijadu 1957., studirao je na prestižnom sveucilištu kralja Abdula Aziza u Džedi, a tamo se i prvi put povezao s islamistickim skupinama 1973. Njegovi prijatelji iz tog razdoblja opisuju ga kao mladog vjernika, prilicno povucenog i rezerviranog, posvecenog proucavanju najvažnijih tesktova vehabizma, rigoroznog oblika sunitskog islama.
Cinilo se da je Osamin put unaprijed odreden: trebao je uci u obiteljski posao, ali nakon što je Moskva napala Afganistan 1979., on je odgovorio na poziv na sveti rat - džihad. Uz privolu saudijskih vlasti poceo je organizirati logisticku potporu afganistanskim mudžahedinima. U Pešavaru u Pakistanu sreo je Palestinca Abudlaha Azama, jednog od glavnih organizatora antisovjetskog otpora, koji ce mu postati mentor.
Dobrovoljci, vecinom Arapi, dolazi su sa svih strana, a Bin Laden ih je primao, obucavao i istovremeno skupljao bazu podataka koju ce tijekom godina pretvoriti u organizaciju Al Kaidu (temelj, osnova).
Borio se protiv Sovjeta (iako rijetko s puškom u ruci), uz indirektnu pomoc CIA-e. Nakon sovjetskog povlacenja 1989. vratio se kao heroj u svoju zemlju gdje je organizirao brojne konferencije o uspjehu džihada.
Nakon što je iracka vojska napala Kuvajt, predložio je kralju Fahdu da otjeraju napadace s polutoka uz pomoc njegove "islamske legije", bivših boraca iz Afganistana. Saudijski kralj je odbio, a Bin Laden se osjetio izdanim, ocjenjujuci da je sveto tlo njegove zemlje oskvrnuto nazocnošcu tisuca americkih vojnika. Rijad je bio zabrinut zbog njegovih izjava pa su mu 1992. oduzeli putovnicu, a on se preselio u Sudan.
Americke obavještajne službe sumnjale su da Bin Laden financira logore za obuku terorista, a saudijsko državljanstvo oduzeto mu je 1994. nakon što je objavio fatvu protiv SAD-a i saudijske kraljevske obitelji. Sudan je 1996. pod medunarodnim pritiscima zatražio da ode iz zemlje. Bin Laden se zatim ponovno pojavljuje u Afganistanu i upucuje sve radikalnije pozive protiv SAD-a.
U Afganistanu je organizirao logore za obuku terorista, koji su privukli tisuce muškaraca iz muslimanskog svijeta, i tamo je pripremao i osmišljavao niz ubojitih napada zbog kojih je postao neprijatelj broj jedan Sjedinjenih Država.
Najspektakularniji napadi koje je izveo, prije onih 11. rujna 2001., dogodili su se u kolovozu 1998. kada su automobili bombe istovremeno eksplodirali ispred americkih veleposlanstava u Tanzaniji i Keniji. U tim napadima poginule su 224 osobe.
Oružje Al Kaide nisu bili tenkovi i podmornice, vec nova tehnologija 21. stoljeca - posebno internet, koji su koristili za propagandu, obuku i prikupljanje novih clanova.
Medutim, svijet nije bio spreman na ono što je uslijedilo. Napad na SAD dogodio se 11. rujna 2001. Devetnaest samoubojica pretovorilo je putnicke zrakoplove u vodene rakete koje su se zabile u zgrade koje su simbolizirale americku financijsku i vojnu snagu.
Gotovo tri tisuce osoba poginuo je kada su se dva zrakoplova zabila u Svjetski trgovacki centar u New Yorku, treci je pogodio Pentagon u Washingtonu, a cetvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici svladali otmicare.
Nakon napada na SAD, Amerikanci su pokrenuli veliku akciju da bi pronašli vodu. Nudli su 25, a zatim i 50 milijuna dolara za svaku informaciju koja bi dovela do njegovog uhicenja.
Obavještajne službe odavno su procijenile da se Bin Laden skriva u granicnom porducju izmedu Afganistana i Pakistana. Bin Laden je tijekom godina upucivao niz novih prijetnji Zapadu, a u poruci iz 2006. kazao je: "Obecajem da cu umrijeti kao slobodan covjek".