Puljanka Nataša Uroševic nedavno je obranom doktorske disertacije pod nazivom "Artikulacija kulturnog identiteta Istre u književnom stvaralaštvu Mate Balote" stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog podrucja humanistickih znanosti, polja filologija, grane teorija i povijest književnosti pri Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Rijeci. Razgovarali smo s našom sugradankom koja je radnju izradila pod mentorstvom dr. sc. Estele Banov s rijeckog sveucilišta.
Odakle ideja za pisanjem doktorske disertacije na ovu temu, odnosno posveta stvaralaštvu Rakljanca Mije Mirkovica - Mate Balote?
Nastala je tijekom studija u Padovi, pracenja znanstvenog skupa Susreti na dragom kamenu, dugogodišnjeg novinarskog rada i rada u obiteljskoj izdavackoj kuci koja se specijalizirala za zavicajne naslove, gdje sam suradivala na priredivanju i uredivanju za tisak novih izdanja medu kojima su bila i Balotina djela "Tijesna zemlja", "Puna je Pula" i ostala.
Kulturološki profil poslijediplomskog studija u Rijeci usmjerio me prema proucavanju kulturnih identiteta, a kljucna namjera mi je bila ukazati na veze intelektualne, kulturne i znanstvene tradicije moga zavicaja sa širim europskim kontekstom u kojem je Mirkovic živio i djelovao, te aktualnim globalnim zbivanjima. Ponudila sam novu, interdisciplinarnu mogucnost citanja, analize i interpretacije Mirkoviceva stvaralaštva u svjetlu recentnih teorija kulture, identiteta i globalizacije.
Postoji li neka poveznica Vašeg dosadašnjeg djelovanja s istraživanjem lika i djela ovog znacajnog istarskog znanstvenika, književnika, publicista?
I sama sam dugo vremena radila kao novinarka, a poznato je da je Mirkovic, izmedu ostalog, zacetnik modernog istarskog novinarstva i ostao je novinar cijeloga života. Završila sam ekonomski fakultet u Puli koji nosi njegovo ime i radim pri Sveucilištu Jurja Dobrile, ciji je idejni zacetni, uz Tonu Peruška, bio i Mirkovic.
Interdisciplinarnom, kulturološkom i književno-teorijskom analizom nastojala sam istražiti kljucne aspekte artikulacije, reprezentacije i narativne konstrukcije kulturnog identiteta Istre u stvaralaštvu znanstvenika, književnika i polihistora Mate Balote. Interdisciplinarnim kulturološkim pristupom analizi najznacajnijih djela ukazala sam na dosad zanemarenu cinjenicu da je Balota, ujedinjujuci u sebi najsuvremenije znanstvene pristupe i metode, postavio temelje za suvremena teorijska promišljanja meduodnosa tradicije, kulturnog identiteta i procesa modernizacije u globalnom kontekstu.
Na cemu trenutno radite i što možemo ocekivati u buducnosti?
Kao voditeljica interdisciplinarnog studija Kultura i turizam pri pulskom sveucilištu od 1. sijecnja 2010. do 1. ožujka 2011. pripremila sam elaborat za diplomski studij "Kultura i turizam" koji je krenuo ove godine, a od travnja 2009. radim kao viša asistentica na spomenutom studiju. Što se tice mojih znanstvenih interesa, to su prije svega kulturalni studiji, kulturni identiteti, kulturni turizam, mediteranski studiji, medijski studiji...
Znanstveno-istraživacki se usmjeravam u interdisciplinarnom podrucju kulture i turizma s naglaskom na razvojne i marketinške potencijale kulturnog turizma, kulturalne studije te kulturne, medijske i identitetske politike u promišljanju razvoja regije. Bavim se i istraživanjem ostavštine Mije Mirkovica i proucavanjem njegovog doprinosa kulturnoj i ekonomskoj povijesti. Dosad sam objavila petnaestak radova, od toga polovinu iz podrucja disertacije, a polovinu iz podrucja kulturnog turizma.
Nadalje, planiram nastaviti terenska istraživanja u Istri te arhivska u Trstu, Becu, Frankfurtu i Berlinu, kao i istraživanja vezana za strateško promišljanje razvoja kulturnog turizma u gradu i regiji, objave knjiga i drugo. (Razgovarala Sanda ROJNIC SINKOVIC)