Nakon uspješnog tecaja za analiticare ulja udruga Agrorovinj priredila je novi, za ljubitelje dobre hrane i pica. U suradnji s fondacijom Slow Food u restoranu Strukovne škole organiziran je uvodni tecaj za ocjenjivanje kave. Održao ga je jedan od najboljih poznavatelja kave u Italiji, Gianni Pistrini. On se više od tri desetljeca bavi ocjenjivanjem kave, djeluje u citavoj Italiji, urednik je specijaliziranog casopisa "Notiziario torrefattori", cest je gost emisije Geo & Geo" na televizijskoj postaji Rai 3, a nedavno je održao tecaj u Japanu.
- Zbog posla cesto znam dnevno popiti i 40 šalica kave, a da se pritom ne "opijam" kofeinom. Tajna je u nacinu pijenja kave, a i organizmu koji je predisponiran i navikao na takve "napore". Da bi se postalo kušac kave, treba imati razvijena osjetila, slicno kao za ocjenjivanje vina i maslinova ulja, kaže Pistrini.
Kava je kao autohtona biljka od Europljana otkrivena u Etiopiji u 11 stoljecu. Domoroci su je mljeli i koristili za pecenje svojevrsnih energetskih pogaca. Uz to su znali satima žvakati listove stabljike kave, u kojima takoder ima kofeina. Trgovci su je u 17. stoljecu donijeli u Veneciju, gdje se pocela koristiti za napitke. Iz Venecije je prenijeta u Brazil, koji je sada s trecinom ukupne proizvodnje svjetski lider. Raširila se na Srednju Ameriku, a potom i na podrucje oko Indonezije.
- Karakteristike i kvaliteta kave najviše ovise o klimatskim pogodnostima. Kava voli topla i vlažna podneblja, pa je po tome Brazil najbolji za kvalitetnu proizvodnju. Sve se kave kombiniraju od dviju osnovnih vrsta - arabice, koja je lakša jer ima od 1 do 1,5 posto kofeina, i robuste, kod koje je taj postotak 2 do 4 posto. Prži se na 210 do 230 stupnjeva Celzija, a potom hladi zrakom ili vodom, istice Pistrini.
Prilikom kušanja najprije se ocjenjuje miris kave. Mirisi variraju od karamela do neugodnog, ako je kava pokvarena zbog lošeg skladištenja. Kava se naime mora cuvati bez dodira s zrakom, na hladnom i tamnom mjestu. Prilikom kušanja kava se srce, cime se rasprši po citavom nepcu. Kuša se bez šecera, pa gorcinu najbolje osjeti stražnji dio jezika. Kušaci stoga na prelasku s jedne na drugu vrstu kave, da bi jezik "oslobodili" okusa prethodne, uzimaju malo šecera.
- Istrani mogu biti ponosni na Prima Rovisa, Žminjca koji je sa svojom tvrtkom Cremcaffe, posebno kušaonicom na Trgu Goldoni, proširio kulturu kave u Trstu. Rovis je u Trst doveo veletrgovce iz Brazila, pa je ondje podignuto jedno od najvecih svjetskih skladišta sirove kave, koja za krize reguliraju odnose na tržištu, kaže Pistrini.
U tecaju je sudjelovalo 20 clanova Agrorovinja, od sommeliera, medu kojima je bio i Sandi Paris, preko analiticara ulja do ugostitelja. Nakon ovoga organizirat ce se i napredni tecaj, na kojem ce Rovinj dobiti certificirane kušace kave.