U prostranom hodniku šoping centra odjednom ce vas imenom zazvati mazni ženski glas: "Kod nas možete kupiti novi nastavak filma koji ste pogledali prošle godine - i to na akciji", kazat ce vam plavuša sa zida na kojem je ugraden milimetarski tanak ekran. Plavuša, zapravo, ne postoji. Ona je samo kompjuterski generirana slika koja služi za reklamiranje obližnje trgovine.
Softver koji je pogoni prepoznao je vaše lice u gomili, pretražio društvene mreže i pronašao da tamo hvalite malo poznatu francusku dramu. Pa vam se plavuša osobno obratila s ponudom da kupite njen nastavak.
Tako nekako izgleda vizija reklamiranja 2035. iz pera Russella Daviesa, strucnjaka za oglašavanje koji je, zajedno s 19 ostalih eksperata u svojim poljima, pokušao za britanski Guardian docarati kakav bi svijet mogao biti za cetvrt stoljeca.
Kad se pogledaju i usporede sve te prognoze, svijet kakav su docarali na prvi pogled nije radikalno drugaciji od današnjeg, ali samo malo bliže zavirivanje otkriva veliku kolicinu manjih promjena koje bi, sve zajedno, život za cetvrt stoljeca mogle uciniti znatno drugacijim no što je ovaj današnji u usporedbi s 1985., kad je, primjerice, Gorbacov došao na celo sovjetske Komunisticke partije, a Microsoft lansirao prvu verziju Windowsa.
Sveprisutna tehnologija
Tehnologija ce, jasno, biti još sveprisutnija no danas. - Dijelit cemo videoisjecke, simulacije i iskustva na mnoštvu uredaja na koje cemo obracati pažnju kao na prekidac za svjetlo, kaže se u jednom od predvidanja. Zato cemo, ako je vjerovati strucnjacima koje je odabrao Guardian, sportske TV prijenose pratiti - hologramski, s trodimenzionalnim slikama sportaša i terenom nasred vlastite dnevne sobe.
Knjige cemo, jasno, citati još manje. No, i samo prenošenje price doživjet ce radikalnu promjenu, a spisateljica Naomi Alderman vjeruje da cemo doživjeti i prvo klasicno literarno djelo - napisano i objavljeno putem - Twittera, danas popularne mreže na kojoj se korisnici izražavaju u maksimalno 140 znakova odjednom. Privatnost ce, kažu Guardianovi vizionari, biti tek cudna opsesija naših djedova i baka.
Zdravija hrana
Ako hrane bude dovoljno, bit ce zdravija nego danas - onima koji žive u bogatijem dijelu zapadnog svijeta. Siromašni bi, pak, mogli tvoriti hranidbenu potklasu, koja ce živjeti od mesa i masne hrane. No, problem s kolicinom hrane mogao bi postati globalan - do 2035. prognozira se devet milijardi ljudi na Zemlji, što znaci da bi se proizvodnja hrane trebala povecati za pedeset posto. A to nece ici lako, pogotovo kad se uzme u obzir globalno zagrijavanje. Ono bi, medutim, sibirske neplodne prerije moglo pretvoriti u globalnu žitnicu, a Rusiju izdici do statusa svjetske supersile u proizvodnji hrane.
Što se tice zdravlja, ako se zadrži sadašnji trend povecanja ocekivane životne dobi za tri mjeseca svake godine, do 2035. ce se prosjecno živjeti šest godina dulje. No, ljudi ce se osjecati manje zdravima, dijelom zbog toga što ce znati više o tome što sve može poci po zlu, a dijelom i zbog toga što se ocekuje da ce ih sve više bolovati od neke kronicne bolesti.
Zdravstveni sustav ce sve više sliciti obrazovnom, doktori ce uz lijekove prepisati i kratak tecaj o lijecenju, a kad dodete kuci, preuzet ce vas elektronski staratelj, koji ce vas nadgledati i informirati o zdravstvenom stanju. Djecja paraliza i malarija bit ce iskorijenjene, a i AIDS ce krenuti tim putem, jer ce prevencijom i otkricem cjepiva i taj virus sve više postajati dijelom prošlosti.
Automatski automobili
Gradovi ce se oblikovati tako da stanovnike sve više tjeraju na vožnju biciklom ili pješacenje, a vještina vožnje automobila više nece biti toliko na cijeni - ceste ce preplaviti supersigurni automatski automobili koji ce vas sami voziti na odredište. Rijetke nesrece bit ce dobro medijski pokrivene i s mnogo vecom štetom od današnjih.
Informacije ce se moci doslovno prikljuciti na moždani korteks, no kako ta tehnologija do 2035. nece biti još potpuno sigurna, ambiciozni studenti ce instant znanje tražiti na procvjetalom crnom tržištu pametnih lijekova i droga koje ce ubrzavati ucenje i pamcenje.
Unatoc svom ocekivanom napretku, neuroznanstvenik David Eagleman nije se mogao ne prisjetiti svojih ocekivanja od prije dva desetljeca, kad je zamišljao robote kao dio svakodnevnog života.
- Najpametniji robot, medutim, kojeg danas imamo je - usisavac Roomba, kaže. Ipak, i sam zakljucuje: "U jednu stvar možemo biti sigurni: bez obzira na to koliko naša predvidanja izgledala danas caknuto, u nepoznatom svjetlu buducih dana izgledat ce - otrcano i dosadno. (J. KLARIC/Novi list)
Vjecni život ili novi veliki upitnik
Eagleman potpisuje i možda najuzbudljivije predvidanje - razvoj
neuroznanosti dovest ce nas do postavljanje pitanja materijalizma
svijesti, to jest, može li se svijest napraviti repliciranjem tocne
strukture mozga.- Ukoliko je odgovor potvrdan, bit cemo samo korak do toga da svoje
mozgove i svijest ucitamo u kompjutere i zauvijek živimo u "Matrixu".
No, ukoliko je odgovor negativan, to ce biti jednako zanimljivo: možda
ce to znaciti da je mozak tek prijemnik koji prima signale dosad
neotkrivenog porijekla., istice Eagleman.