Kajin: Sudi se antifašistickom pokretu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

"Mislim da se vlast željna revanšizma zaigrala i da nisu svjesni u što se upuštaju", tako je saborski zastupnik Damir Kajin reagirao na Vladine najave o iskapanju grobišta, prozivke Manolica i Boljkovca i Karamarkovu izjavu da zbog jama ne može spavati.

Kajin je na konferenciji za novinare u utorak u Pazinu - na kojoj su bili i Miljenko Bencic, potpredsjednik SAB-a Hrvatske, i Tomo Ravnic, predsjednik istarskih antifašistickih boraca - rekao da se sve to radi u predizborne svrhe.

"Vladi je prekapanje po grobištima u ovoj godini jedini adut za izbore, a cilj im je izjednaciti antifašizam i fašizam protiv cega treba ustati", jasan je Kajin.

- Ekipa u Vladi je zlocesta. Žele suditi antifašistickom pokretu i kao da žele potvrditi gotovo zaboravljenu Tudmanovu tezu da je NDH bila volja hrvatskog naroda i da su crveni srušili državu pa se 40 godina živjelo u tamnici naroda zvanoj Jugoslavija, kaže Kajin.



Podsjetio je vladajuci HDZ da su upravo Manolic i Boljkovac stvarali tu stranku i da je Manolicevim manevrom na njeno celo doveden Tudman, da su oni bili celni ljudi stranke i hrvatske države. Zato Kajin smatra da bi se 2011. moglo postaviti pitanje: jesu li zlocinci bili na celu pokreta za hrvatsku neovisnost?

I Kajinu je jasno da je zlocina bilo i u ratu i poslije Drugog svjetskog rata, ali dovodenjem u pitanje cijelog NOB-a može se zapitati i kako je bivša Jugoslavija došla do Istre, Rijeke i Zadra. Kajin smatra da nije istina da je to bilo utemeljeno na zlocinu, fojbama i egzodusu, iako je svega toga bilo.

- Igrokaz Vlade treba zaustaviti prije nego pocne, najviše zbog Istre, Rijeke, Zadra i same demokracije, porucio je.

Slaže se s Karamarkom da su "izmi" zlo poput fašizma, nacizma, nacionalizma, boljševizma ili komunizma, ali i Karamarko mora priznati da su antifašisticki ustanak svugdje u Hrvatskoj, osim možda u Istri, predvodili komunisti. IDS-ov zastupnik spominje da, kada je Josip Broz Tito išao u Egipat, zaposlio je pola jugoslavenske gradevinske operative na gradnji Asuanske brane, dok se premijerka Kosor "blamirala moleci predsjednika Mubaraka da gradi željeznicku prugu Rijeka - Zagreb".

Ravnic je Karamarkovu izjavu da su jame produkt komunistickih zlocina nazvao opasnom. U završnim operacijama u Hrvatskoj je, veli on, poginulo 460 tisuca ljudi, od kojih se više od pola nalazi u jamama, a još se uvijek ne zna za grobove dvije tisuce istarskih boraca.

- Žrtve su žrtve. Nisu sve žrtve iste jer nisu svi nevini, ali svatko ima pravo oplakivati svoje. Partizani nisu imali nikakvog razloga ubijati nevine ljude, tvrdi Ravnic koji smatra da Vlada nema što reci narodu pred izbore pa zato govori o zlocinima komunizma.

On se protivi revidiranju povijesti, što se sada pokušava, dok smatra da svakom covjeku koji je nevino stradao treba iskazati poštovanje. Bencic je u podužem izlaganju posebno govorio o znacaju Pazinskih rujanskih odluka iz 1943. o prikljucenju Istre matici zemlji.

- Ne skrivamo ništa što se desilo u Istri. Svi oni koji su pred prijekim ratnim sudovima osudeni kao ratni zlocinci, njih 286, 1943. završilo je u fojbama, a njihova su imena objavljena u talijanskom tisku krajem iste godine. U osam dana Rommelove ofenzive samo u hrvatskoj Istri je ubijeno 2.500 ljudi. Djecu su ubijali pred roditeljima. Na spomeniku u Kresinima, kao i na drugim spomenicima, su imena djece i od jedne i pol ili dvije godine, kaže Ravnic.

Ako je netko nevin, traži da se kaže ime i prezime osobe pa ce se to istražiti. "U danima bezvlašca u Istri pocinjene su i odredene osvete. Toga je bilo. To se u ratu koristi. To je život", tvrdi Ravnic. Kaže da se kao nevina žrtva uglavnom spominje Norma Cossetto koje je bila "aktivni fašisticki cimbenik u Istri", da su njen otac i stric bili najveci ratni zlocinci u Istri kao i da pri ekshumaciji na njenom tijelu nije bilo tragova nasilja.

Kajin je ponovio da treba znati istinu, ali treba suditi pojedincima za zlocin, a ne cijelom pokretu. Jama nije grobnica pa žrtve treba pokopati, rekao je, i spomenuo da je u Buzetu pokopano više od stotinu vojnika medu kojima je i 19 njemackih cije su kosti nadene za vrijeme izgradnje plinovoda.

Ravnic je rekao da su te kosti bile dvije godine na rijeckoj patologiji i da, iako su o svemu obaviještene njemacke vlasti i njihovo veleposlanstvo, odaziva nije bilo pa su pokopani u Buzetu.


Podijeli: Facebook Twiter