- Tražimo da se odustane od izgradnje kompostane u zoni Mala Huba te da na dan savjetodavnog referenduma o Plominu i Buzećani izađu na referendum o kompostani, prenio je Damir Kajin stavove nezadovoljnih mještana na današnjoj konferenciji za novinare, a gradonačelniku Siniši Žuliću poručio da peticija koja se upravo potpisuje "ide kao alva".
- Mi nismo DORH niti istražitelji, mi smo obični ljudi koji se protive tvornici dreka u srcu Buzeta. Možemo čak i biti u zabludi, ali graditi kompostanu u srcu buzetske škuje, neodgovorna je politika. Imamo pravo znati sve o investiciji koja će se graditi bez studija utjecaja na okoliš i bez javne rasprave. To je jedinstven slučaj u Istri, u najdemokratičnijoj i najnaprednijoj županiji istaknuo je Kajin te ustvrdio da kod projekta kompostane nije po srijedi samo kontaminirana tehnologija, nego da iza svega stoji i kontaminirani kapital.
Najbolje to potvrđuje nalaz Ureda za reviziju, Ministarstva financija Vlade Ukrajine, gdje se o osobama koje bi trebale investirati u Buzetu govori sljedećim terminom "institucionalno pranje novca kroz kreaciju umjetnih paravanskih tvrtki kako bi se sakrila prava narav transakcija onih koji u njima sudjeluju". Riječ je o tvrtkama ili pojedincima, koji - nikome ništa ne imputiram - stoje iza 30-tak offshore kompanija, izjavio je Kajin.
Na pitanje novinara na koje to pojedince točno misli, Kajin je naveo Igora Krotu, direktora tvrtke Adria Eta koja je dobila pravo građenja u zoni Mala Huba, te na Sandra Stipančića.
Ksenija Sirotić iz naselja Goričica naglasila je da su se okupili oko inicijative građana Pravo na čisti zrak, jer su zabrinuti zbog mogućih posljedica kompostane na okoliš, tim više što su o svemu doznali iz medija, umjesto da se prethodno održi javna rasprava.
- Građanima Buzet nije ni najmanje simpatično da će u Maloj Hubi niknuti gigant od 6.000 četvornih metara, niti im je simpatično kada se uspoređuje sa slovenskom mini kompostanom, rekla je Sirotić.
Argumentirajući protivljenje izgradnji kompostane na predviđenoj lokaciji, dvjestotinjak metara od prvih kuća, Sandro Fakin iz naselja Goričica naglasio je da je riječ o kompostani kapaciteta 7.400 tona godišnje za koju će se sirovinska baza voziti iz kruga od 60 kilometara. S obzirom je zeleni otpad, kao i onaj iz vinskih podruma i od prerade maslina, sezonskog karaktera, proizlazi da bi se u njoj dnevno prerađivalo 20 tona gnoja peradi, odnosno dnevno dopremilo i preradilo 57 kubika gnoja i ostalog otpada. Za usporedbu, kompostana u Sv. Antonu kod Kopra ima kapacitet od 300 tona godišnje, što znači da bi se u Buzetu trebalo dnevno preraditi 24 puta više otpada. Potpuno je jasno, naglasio je Fakin, da su ta dva objekta osim po predviđenom procesu fermentacije, neusporediva. (G.ČALIĆ ŠVERKO)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE