Kajin: Hrvatska nije ništa uložila u sanaciju banaka

Damir Kajin na današnjoj presici (M. MIJOŠEK)
Damir Kajin na današnjoj presici (M. MIJOŠEK)

"Raduje me nepravomoćna presuda u korist udruge Franak, no smatram da je nepravedno što je jedan pristup odabran za građane, a drugi za trgovačka društva, koja nemaju pravo na refundiranje gubitaka po valutnoj klauzuli izraženoj u švicarcima", rekao je na današnjoj konferenciji za novinare saborski zastupnik i županijski vijećnik Damir Kajin.

Veli da trgovačka društva nemaju pravo na naknadu jer u njima tobože sjede profesionalci koji su valjda trebali biti spremni na takve odluke.

- No, činjenica je da je među 50 tisuća fizičkih osoba koje su  podigle kredit u švicarcima, na tisuće natprosječno informiranih - od sveučilišnih profesora do novinara, dok je među tvrtkama velik broj očajnika koji su se borili za golo preživljavanje pa su pristajali na sve uvjete koje su im nudile pojedine poslovne banke.

Europske zemlje su u sanaciju bankarske industrije od 2007. do 2011. godine uložile više od 5 tisuća milijardi eura proračunskog novca, a to je 50 posto jednogodišnjeg proračuna svih zemalja članica. S druge strane, Hrvatska u sanaciju bankarskog sustava nije uložila niti kunu, što govori da se sav teret prebacivao na građane i poslovne subjekte, rekao je Kajin.

Komentirajući najavu davanja autocesta u koncesiju, kazao je da to nema alternative, jer proračun RH ne može izdržati financijski teret od 7 milijardi kuna koji treba vratiti 2014. godine, a za takve skupe kredite odgovornima smatra bivšeg premijera Ivu Sanadera te bivšeg resornog ministra Božidara Kalmetu. Naglasio je da bi davanjem autocesta u koncesiju Hrvatska mogla dobiti 3,2 milijarde eura, što je, tvrdi, kao da odjednom dobijemo dodatnih 500 kilometara autocesta.

- Francuska je za 16 milijardi eura dala u koncesiju osam tisuća kilometara svojih autocesta, a Hrvatska u koncesiju daje 1.024 kilometra. Smatram da treba pritisnuti Vladu, odnosno resorno ministarstvo, da se produži koncesijski rok na Istarskom ipsilonu da bi se on mogao nastaviti graditi, a paralelno s time trebala bi krenuti i izgradnja druge cijevi tunela kroz Učku. To je investicija teška 250 milijuna eura, ali preduvjet početka tih radova je produženje koncesijskog roka za četiri ili pet godina, kazao je. Dodaje da što prije treba krenuti u gradnju dodatnih 45 kilometara na Ipsilonu jer to znači siguran posao za 500 do tisuću građevinara.

Osvrnuo se i na izgradnju rotora u Šijani, na ulazu u Pulu, rekavši da je mnogima zbog prolongiranja radova upropaštena sezona. Naglašava da je sav novac osigurala država, a lokalna samouprava je trebala rotor iskoristiti u političke svrhe, rekavši da bi volio znati koliko su tvrtke koje su angažirane u gradnji rotora sponzorirale vladajuću istarsku stranku.

Komentirao je i povećanje ekološke rente za korištenje termoelektrane na prostoru Labinštine. Veli da je Vlada poštivala dogovor s lokalnim vlastima i shodno tome povećala rentu za 86 posto. Smatra da je to jedina pravedna odluka za Istru jer sve ostalo značilo bi da se dio rente mora raspodijeliti i na Lovran, Cres, Lošinj i  Mošćeničku Dragu, a ovako, smatra, novac ostaje na mjestu gdje se termoelektrana i nalazi.

Na kraju se osvrnuo i na smjenu Rodoljuba Kosića s mjesta direktora porečke Usluge, rekavši da je takav potez ravan institucionalnom terorizmu. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter