Ljeto se malo pomalo bliži kraju, a kako su se ove sezone vlasnici ponijeli prema svojim kucnim ljubimcima, odnosno jesu li ih u vecem ili manjem broju no proteklih godina prepustili brizi ulice, pitali smo Ninu Božac iz pulske Veterinarske stanice. Ona je kazala da situacija nije bila sjajna, iako je napuštenih pasa bilo malo manje nego proteklih ljeta.
"Štence i macice smo u velikom broju nalazili u lipnju i srpnju, i to pretežno u kontejnerima. Unatoc tome što je napuštanje životinja kod nas još uvijek ucestala pojava, stvari idu malo pomalo nabolje. Cak su se i ljudi na selu probudili i poceli sve ucestalije sterilizirati kuje. Dosta pasa smo i udomili, a pravi problem u gradu predstavljaju napuštene macke koje nije moguce nigdje smjestiti", rekla je Božac.
Rješenje na koje vec godinama ukazuju ne samo udruge kojima je dobrobit životinja na prvom mjestu, vec i veterinari, veterinarski inspektori, pojedine stranke i drugi "fanovi" kucnih ljubimaca jest otvaranje azila u kojem macke, psi i ptice nece platiti vlasnikovu neodgovornost životom. Pocetna ideja bila je da takvo mjesto bude otvoreno u sklopu Okružnog kaznenog zatvora Valtura, dok se trenutno kao moguce lokacije spominju tvrdave u Šijanskoj šumi i na Kaštijunu.
Do danas konkretnih rezultata nema, što samo pokazuje koliko su Istarska županija i jedinice lokalne samouprave voljne poštovati zakonsku obavezu o otvaranju skloništa za životinje, koja je trebala biti ispunjena do kraja ove godine. Trenutno psi bivaju smješteni u higijenski servis na Kaštijunu, ciji uvjeti nisu u potpunosti zadovoljavajuci, dok preostali ljubimci lutaju gradom.
Lobi koji se zalaže za otvaranje skloništa ipak je sve jaci, ali dobra volja nije dovoljna da bi se takvo što ostvarilo. Prije nekoliko mjeseci inicijativu za otvaranje azila ponovo je oživio i gradski HSS, ciji clan Marko Šteko smatra da su vojna farma na Kaštijunu i tvrdava u Šijanskoj šumi pogodne za ostvarenje projekta.
Šteko je kao djelatni vojni veterinar i voditelj Gospodarstva Kaštijun skrbio o farmi, koja ima vecinu uvjeta za prihvat životinja, zbog cega u nju ne bi trebalo ulagati enorman novac. Isto vrijedi i za tvrdavu u Šijanskoj šumi, medutim obje lokacije su još uvijek u vlasništvu MORH-a na ciju suglasnost u redovima zagovaratelja azila još uvijek cekaju.
Prema pocetnoj zamisli, azil na Kaštijunu trebao bi sadržavati veterinarsku ambulantu, životinjsko groblje, hotel-pansion za ljubimce o kojima se vlasnici privremeno ne mogu brinuti, a ondje bi mogle biti organizirane i smotre pasa te otvoren etno-park s domacim životinjama i zoološki vrt. Farma, naime, ima svu potrebnu infrastrukturu te gospodarske farme i boksove, zbog cega je vec sada ondje moguce smjestiti 200-tinjak životinja. Kasnije bi ondje mogli prihvatiti cak 1.200 ljubimaca.