Zbog pada Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) prvih desetak dana 2015. godine liječnici nisu bili u mogućnosti izdavati e-recepte i e-uputnice, zbog čega su se stvarale dodatne gužve u ionako pretrpanim ambulantama. Naime, osim gripoznih i viroznih pacijenata, za šalterima su stajali i pacijenti koje su u ljekarnama ili u bolnici odbili jer tamo nije stigao elektronički recept ili uputnica.
Iz HZZO su priopćili da se sustav trenutno tehnološki nadograđuje da bi se povećala njegova sigurnost i osigurala dugoročna osnova za daljnja unapređenja i povećanje funkcionalnosti (e-uputnica, e-nalaz, e-karton, portal za pacijente…).
Kritično 7. siječnja
"Zbog navedenih radova, nažalost, u proteklim danima dolazilo je do povremenog otežanog rada, a u par je navrata većina servisa u sustavu CEZIH bila nedostupna, pa se moralo prijeći na unaprijed definirane procedure za rad u izvanrednim situacijama.
Zbog kombinacije znatno povećanog prometa i ograničenih hardverskih resursa te činjenice da se korisnici spajaju na potpuno novi sustav, u razdoblju od 29. do 30. prosinca 2014. godine te od 5. do 12. siječnja 2015. dolazilo je do preopterećenja i u konačnici do povremenog ispada dijelova sustava. Najduža nedostupnost sustava bila je 7. siječnja ove godine. U tijeku su dodatna podešavanja sustava i krajnji su korisnici zamoljeni za razumijevanje. Situacija se poboljšava iz dana u dan, pa bi se do kraja tjedna sustav trebao u potpunosti stabilizirati", priopćili su iz HZZO-a. Pritom naglašavaju da razlog pada svakako nije neplaćanje održavanja sustava za koje je obvezan HZZO.
"Mjesečni iznos za korektivno održavanje sustava do 9. studenog 2014. godine iznosio 734.778 kuna, a tvrtka Ericsson Nikola Tesla obvezna je pružati uslugu korektivnog održavanja bez naknade sve do ispunjenja ugovorne obveze uspješne migracije na novu programsku osnovicu srednjeg sloja. Cijena ukupnog dvogodišnjeg ugovora od 9. studenog 2012. do 9. studenog 2014., odnosno do 31. ožujka 2015. računa li se i dodatak ugovoru, iznosi 39.977.387 kuna bez PDV-. U slučaju nemogućnosti uspostave komunikacijske veze prema centralnom sustavu ili problema centralnog sustava, liječnik može raditi uz vlastito informatičko rješenje.
Ukoliko od središnjeg sustava u roku od 20 sekundi ne dobije povratnu informaciju, liječnik je dužan isprintati recepte i uputnice (i transportne liste) na postojeće tiskanice. Također može isprintati na papir i povijest bolesti (uključujući serijske brojeve tiskanica recepta). Ukoliko pacijent u ljekarni podiže lijek s tiskanicom papirnatog recepta, realizacija se odvija u potpunosti po starom postupku. Napominjemo da HZZO ne određuje liječnicima koji će program koristiti u svojoj ordinaciji", vele iz HZZO-a.
S obzirom da je sustav CEZIH i usluga e-Recept u zadnje četiri godine od njegova uvođenja postala široko dostupna, a izuzetno su je dobro prihvatili liječnici i pacijenti, trenutačni otežani rad, pa makar bio i kratkotrajan, nažalost izaziva veliku pozornost javnosti i negodovanje korisnika, navode dalje iz HZZO-a te napominju da s jedne strane to govori o uspješnosti usluge e-Recepta. No, s druge strane predstavlja veliku odgovornost, ali i zahtijeva pouzdanost i dostupnost CEZIH-a.
Zastoj u radu
Pulska liječnica Morena Butković, specijalistica obiteljske medicine i predsjednica istarske podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), ističe da sustav otkako je uveden povremeno ne funkcionira.
Nakon deset dana blokade, prekjučer je, veli, bio prvi dan od početka godine da je sustav radio.
- U vrijeme pada sustava morali smo se snalaziti na stari način, printanjem recepata, što je stvaralo zaista velike zastoje u radu s obzirom da su se pacijenti iz ljekarni morali vraćati po pisane recepte. Dnevno u prosjeku obavimo više od stotinu usluga, što zbog pregleda, što zbog akutnih stanja, kontrole kroničnih bolesti, uputnica ili recepata. Usto, telefoni neprekidno zvone, ne samo zbog zahtjeva za izdavanje e-recepata, nego i zbog savjeta upravo zbog akutnih respiratornih infekcija. Sustav je s jedne strane značajno pojednostavio davanje usluge pacijentima i naš rad, a s druge je telefonskim pozivima značajno opteretio naše ordinacije. Pacijenti često zaboravljaju da medicinska sestra na šalteru mora odrađivati i medicinski dio posla pa nije uvijek u mogućnosti odgovoriti na svaki poziv. Većina je ordinacija uvela period u kojem će biti dostupne za savjete i konzultacije, pa se tada nastojimo javiti na svaki poziv. Međutim, nužan je dodatni administrator koji bi prihvaćao pozive, rekla je dr. Butković te napomenula da iz godinu u godinu raste broj usluga, ali i pacijenata po liječničkom timu.
Standard je 1.700 osiguranika po liječniku, ali najveći broj liječnika ima značajno veći broj pacijenata, čak i više od 2.000. Razlog tome je sve veći broj kroničnih bolesti, objašnjava, pacijenti se sve više kontroliraju, a to je posljedica suvremene medicinske znanosti koja na vrijeme otkriva veliki broj bolesti. No, to ujedno zahtijeva i praćenje tih kroničnih bolesti. Budući da se životni vijek zbog tih razloga značajno produljio, sve je više starijih pacijenata s kroničnim bolestima koje zahtijevaju praćenje, veli dr. Butković.
Rješenje je po njoj smanjiti broj pacijenata po liječniku, podrobnije definirati prava iz osnovnog obveznog osiguranja , odnosno odrediti osnovnu košaricu usluga. CEZIH je, dodaje, dobrodošao u cijelom lancu pružanja usluga i sigurno se očekuje da će biti sve savršeniji i bolji. Pacijente molimo za strpljenje u danima kad ne radi, neka dođu u ordinaciju po papirnati recept ili uputnicu, kaže pulska liječnica, koja smatra da bi HZZO u ovakvim slučajevima o tome trebao obavještavati osiguranike putem medija.
Da sustav vrlo često nije u funkciji, potvrdio nam je i ravnatelj istarskih domova zdravlja dr. Ante Ivančić, koji ističe da je to u cijeloj Hrvatskoj veliki problem koji nije u nadležnosti domova zdravlja, nego HZZO-a.
Mnogo administracije
Dr. Mirko Šeb, kojeg smo zatekli na zamjeni u ordinaciji opće prakse u Domu zdravlja u Flanatičkoj ulici u Puli, kazao nam je da je spomenuti program veliko opterećenje za liječnike jer imaju puno administrativnog posla, zbog čega se ne mogu u dovoljnoj mjeri posvetiti pacijentima. Iako potreban, program je, veli, u većini slučajeva izrađen bez konzultacije s liječnicima.
- Neke su stvari dobre, poput e-recepata i e-uputnica, no s druge strane, da bi ispisao recept moraš ući u tri rubrike i ondje proći po nekoliko stavki, što iscrpljuje, kaže ovaj liječnik, čija je medicinska sestra potvrdila da sustav i ovdje nije radio ni u ponedjeljak ni u utorak. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)