Umaški gradonačelnik Vili Bassanase i Sven Müller direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost simboličkim su presijecanjem vrpce otvorili sortirnicu i pretovarnu stanicu otpada Donji Picudo nedaleko Umaga. Radi se o prvoj takvoj sortirnici u Hrvatskoj i jedinoj u Istri koja za ovdašnje jedinice lokalne samouprave Gradove Umag, Buje i Novigrad te Općine Brtonigla, Grožnjan i Optralj znači smanjenje cijene skupljanja i zbrinjavanja otpada.
Objekt na tri tisuće kvadrata
Projekt je vrijedan 13,5 milijuna kuna, od čega je 10,5 milijuna kuna osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak, od tri milijuna kuna, uložilo je komunalno poduzeće "6. Maj" iz Umaga. Nakon gradnje ovog objekta, koji se prostire na gotovo tri tisuće metara četvornih, a izgradila ga je tvrtka "Mipcro" iz Ivanca, predstoji nabava i ugradnja opreme sortirnice vrijedna oko pet milijuna kuna, rekao je u ovoj prigodi Bassanese. Zahvalivši Vladi RH, odnosno Ministarstvu zaštite okoliša koje je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost znatna sredstva uložilo u ovaj projekt, ali i cijeli sustav gospodarenje otpadom u Istri.
Direktor Fonda Sven Müller istaknuo je da je ovo najveći objekt ove vrste koji će se graditi u Hrvatskoj, ali se u ovako kratkom roku zacijelo ne bi izgradio da nije bilo pomoći Ministarstva i Fonda, ali i podrške Grada Umaga i jedinica lokalne samouprave uključenih u ovaj projekt. "Lakše je graditi u Istri i Umagu jer postoje kapaciteti, odlučnost i mogućnost osiguranja, barem onog minimalnog dijela financijskih sredstava", rekao je Müller. Naglasio je da sada treba raditi na osvješćivanju, informiranju i upoznavanju građana s integralnim sustavom zbrinjavanja otpada. Uvjeren je da će ljudi brzo shvatiti da su ovo objekti vrhunskih tehnoloških mogućnosti i da se ovdje ne radi o zakapanju sirovina već o cirkularnoj ekonomiji. "S onim što od prirode posudimo moramo odgovorno gospodariti. Ova će jedinica biti integralni sustav gospodarenja sirovinama čime se umanjuje zadiranje u primarne resurse", rekao je Müller i dodao kako do konca 2015. Hrvatska planira dovršiti svih 13 centara za gospodarenje otpadom. Europska je unija prepoznala da je Hrvatska spremna prihvatiti nova razmišljanja, zbog čega će iz EU fondova privući velika sredstva za uspostavu sustava centara za gospodarenje otpadom, koji osim očuvanju okoliša doprinose i otvaranju novih radnih mjesta.
Mega projekt "Smart city-Green-city"
Ovaj je objekt zapravo jedna od faza mega projekta Smart city-Green city, naglasio je Bassanese, podsjetivši kako je njime obuhvaćena plinofikacija, održivo gospodarenje otpadom i zaštita otpadnih voda do treće razine. Gospodarenje otpadom podrazumijeva cjelovit sustav koji obuhvaća reduciranje proizvodnje otpada, ponovo korištenje otpada, recikliranje otpada i obradu recikliranog otpada. Prve tri točke u svim svojim fazama u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave, dok je obrada recikliranog otpada, zapravo ostatak od komunalnog otpada odlazi na zbrinjavanje u Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Selektivno prikupljanje otpada počinje u domovima rekao je Bassanese, zbog čega je umaška komunalna tvrtka "6. Maj" pred više od dvije godine započela s akcijom "Izdvoji s(v)e-Fai la differenza". Time je započela s edukacijom građana u osvješćenju i upoznavanju sa značenjem selektivnog prikupljanja otpada. Edukacijom su obuhvaćeni vrtići, škole i mjesni odbori, a građanima su podijeljene platnene vrećice i brošure s uputama, zatim komposteri za bio-otpad, te posude za selektivno skupljanje otpada u kućanstvima. Slijedilo je opremanje eko-otoka, mjesta na kojima se pojedina vrsta otpad prikuplja u odvojene kontejnere, a za komunalni su otpad izgrađena reciklažna dvorišta s uvjetima za prikupljanje 35 vrsta otpada s daljnjom svrhom prodaje ili uporabe.
Svrha gospodarenja otpadom je u konačnici gospodarenje njime u svakoj fazi odlaganja i zbrinjavanja kako bi se osigurali uvjeti da otpad na taj način postane sirovina i ponovo upotrebljiv. "Time smo, osim zaštite okoliša i ljudi, smanjili troškove cijelog sustava gospodarenja otpadom koji ima svoju cijenu, jer zdrav okoliš košta. Cijenu će uvijek platiti oni koji otpad i proizvode, a to su gospodarstvo i građani", rekao je Bassanese. Dodajući kako je na jedinicama lokalne samouprave da svojim aktivnostima tu cijenu smanje. Zbog toga je za Grad Umag, susjedne gradove i općine važna izgradnja ove sortirnice, kao mjesta na kojem se otpad nalazi u posljednjoj fazi razvrstavanja, kako bi se nakon toga mogao iskoristiti. "Kada otpad dođe na pretovarnu stanicu tada prestaje biti naše vlasništvo i prelazi u Županijski centar Kaštijun, a mi ćemo to morati plaćati sukladno količini otpada kojeg budemo odvozili", rekao je Bassanese. (Mirjan RIMANIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)