Teatar Naranča, koji svake godine uveseljava najmlađe, ali ne i samo njih raznim uspješnim predstavama, ove će se godine predstaviti čuvenim djelom "Vlak u snijegu", koji će svoju premijeru imati 2. prosinca u dvorani narančastih stolica Dječjeg kreativnog centra, odnosno bivšeg Pionirskog doma. Tim smo povodom razgovarali s redateljem Lukom Juričićem.
- Kako je krenula ideja o realizaciji predstave prema popularnom naslovu Mate Lovraka "Vlak u snijegu?"
- Još prošle godine Teatar Naranča krenuo je sa serijalom lektirnih naslova domaćih autora. Pa je tako 2016. bio uprizoren roman "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića" Ivane Brlić-Mažuranić u kojem su između ostalog sudjelovali i doajeni hrvatskog glumišta Nada Rocco i Ranko Tihomirović. U tom duhu nastavili smo i ove godine te odlučili na scenu postaviti "Vlak u snijegu" s obzirom da nikad do sada nitko u Hrvatskoj i svijetu nije na daske koje život znače uprizorio ovaj svevremenski Lovrakov roman.
- Obilje poruka koje u djelu nalazimo važno je i za djecu i za odrasle. Kako ste u ovoj predstavi prikazali te univerzalne poruke?
- Poruke u predstavi predstavili smo na nama svojstven način, odnosno, nenametljivo uz pokoju didaktičku liniju. Važno nam je da današnja djeca, koja žive potpuno drugačijim načinom života, shvate kakve su to vrijednosti i običaji pokretali svijet u kojem nema računala, mobitela, televizije…
- Sloga i zajednička snaga mogu mnogo više od pojedinca. Na koji je način to predstavljeno u ovoj predstavi?
- Svakako kroz možda najpoznatiju dječju pjesmicu "Kad se male ruke slože". Ponosni smo i zahvalni Gabi Novak i Matiji Dediću što su nam ustupili prava na korištenje skladbe koju je kompinirao vječno aktualan Arsen Dedić. To je najbolji način kako djeci približiti ideju zajedništva i poruku da zajedno mogu postići puno više. Sigurni smo da će se i roditelji podsjetiti svojeg djetinjstva i zajedno s nama zapjevati "Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može…".
- Recite nam nešto o glumačkoj podjeli.
- U rad na predstavi uključeno je 18 naših dramaca. Oni su glavni junaci ove priče i pokretači radnje. Bio je to velik zalogaj za njih, ali vješto i spretno su savladali svaki izazov. Naporno su radili i bili na probama svaki dan, što je ponekad uz školu i ostale obaveze, vrlo naporno. Iznimno sam ponosan na njih i na moje kolege Katju Rabar, Saru Berčić i Majka Mikolića koji su uvelike pomogli svojim znanjem i iskustvom na radu s dramcima. Također, Katja i Majkl sudjeluju kao dio glumačke podjele: Katja igra Janicu, a Majkl učitelja i konduktera.
- Neke Vaše predstave karakteriziraju plesni momenti, druge svjetlosni efekti, a neke pak UV teatar. Što će biti karakteristično za ovu predstavu?
- U ovoj predstavi najveći izazov bio je kako napraviti vlak na sceni. Jer realno, on je među glavnim glumcima. Sam stil predstave je retro, vodi nas u neka možda zaboravljena vremena, stoga će i scena i kostimi i glazba doprinijeti tom ugođaju da nas sve skupa vrati nekoliko desetaka godina unatrag. Neki će se možda i sjetiti svojih posjeta bivšem Pionirskom domu i gledanja projekcije filma "Vlak u snijegu" u dvorani narančastih stolica, a nove generacije će sa sobom nositi u srcu sjećanje na jednu toplu predstavu koju će možda jednog dana prepričavati svojoj djeci ili unucima. (V. BEGIĆ)