Vinarija Kabola iz Momjana organizirala je studijski posjet za grupu od dvadesetak vinskih novinara iz Hrvatske i Slovenije uz premijerno kušanje vina posljednje berbe i vertikalno kušanje starijih berbi. Vlasnik Kabole Marino Markežić i enolog u ovoj vinariji Marko Bratović proveli su novinare kroz vinograd i podrum, a kušanja su započela još u podrumu, s naglaskom na malvaziju Amfora iz berbe 2015. godine, inače tek izvađenu iz amfora i punjenu u boce.
Planirano proširenje podruma
Malvazije dugo macerirane u amforama zaštitni su znak ove vinarije, a kako je u izlaganju povijesti ove zamisli, razvijene još 2003. godine, novinarima ispričao Marino Markežić, nitko nam nije vjerovao da takvo što može dobro završiti dok nam izvana nisu to potvrdili. Štoviše, Kabolina malvazija Amfora iz 2007. bila je proglašena za najbolje hrvatsko vino. "To pokazuje veličinu sorte malvazija, i veseli nas da smo dokazali da se ona može odnjegovati i u amforama", naglasio je Markežić. Planiranim proširenjem podruma, vinarija Kabola namjerava povećati proizvodnju maceriranih vina u amforama, kao i vina iz velikih drvenih bačava, te pjenušaca.
Nakon kušanja prve ikad proizvedene serije terana iz amfore, presjek ukupne Kaboline vinske karte predočen je sljubljivanjem vina raznih sorti i godišta s jelima koje je pripremilo osoblje restorana San Rocco iz Brtonigle. Uz juhu od celera s crnim tartufom poslužen je suhi muškat momjanski, vino od kojeg je obitelj Markežić počela graditi svoju vinsku priču još prije stotinu godina. Uz krumpir pečen u soli nadjeven žumanjkom i crnim tartufom posluženo je vino Rosa 2015., rose od terana vrlo svijetle boje, dobiven laganim prešanjem i brzim otakanjem, čime je uobičajena trpkost terana znatno umanjena, ali mu je zadržana punoća i trajnost. Marko Bratović objasnio je novinarima da je ovako vino sve popularnije na zapadu pod nazivom "brose", što je skraćeno od "brothers rose", što je pak kolokvijalan naziv za "rose za muškarce", čime se razbija predrasuda da rose piju uglavnom žene. Uz tjesteninu conchiglioni s preljevom od šparoga i sušenih rajčica poslužena je svježa malvazija iz berbe 2015., što je bila prigoda za podrobnije upoznavanje novinara s trima tipovima malvazije koje Kabola proizvodi: ovakva svježa, zatim malvazija Unica iz velikih drvenih bačava, te malvazija Amfora.
Malvazija je pitka ali ne i jednostavna
"Ova je malvazija pitka ali nipošto jednostavna, u ustima traje još nekoliko minuta", navodio je kušanje Marko Bratović, dok je Marino Markežić spomenuo da je ova svježa malvazija jedina iz Kaboline proizvodne palete koja nema ekološki certifikat, sve druge etikete ga imaju, i to zato što se u svježoj malvaziji miješa grožđe iz svih vinograda, pa i nekih mladih, koji još nisu proveli pet godina u rodu, koliko je potrebno radi dobivanja ekološkog certifikata. Uz svinjsko carsko meso panirano u pistaciju s prilogom od povrća ponuđena je malvazija Amfora iz 2009. godine, macerirana punih šest mjeseci, čime je nastalo dugotrajno, puno i kompleksno vino, prozor u sasvim drugi svijet od onih što ih otvaraju svježe malvazije.
Naposljetku, uz desert od kreme od jogurta, želea od limuna, bijele čokolade i kakao keksa poslužen je muškat momjanski iz 2015., kojemu su šećeri, kako je pojasnio Marko Bratović, čak smanjeni, čime je dobiveno ozbiljno vino fine aromatike koje se lijepo slaže s desertima ali i s ostalom hranom. Marino Markežić je pak podsjetio da je muškat momjanski zaštićen oznakom izvornosti, što je poticaj da mu se posvećuje još više pažnje, i poentirao: "Ovaj elegantni muškat idealan je za sljubljivanje sa slasticama, a pogotovo s voćem, ali kad ga pijete, imate osjećaj kao da zobljete grožđe". (Davor ŠIŠOVIĆ)