Imamo posla još mjesec, mjesec i pol do puštanja u promet dionice od Kanfanara do Rogovica, a nakon toga se bojimo za svoju buducnost. Nadamo se da ce ubrzo krenuti neki novi poslovi kako ne bismo trebali otpustiti radnike, a bankama i leasing društvima vratiti strojeve koje smo uzeli na višegodišnju otplatu, tim nam se rijecima obratila nekolicina istarskih gradevinara koji nisu željeli da objavimo njihove podatke zbog delikatne situacije u kojoj su se našli.
Mnogima od njih je predaleka 2012., za kada se najavljuju pripremni radovi za pretvaranje preostalog dijela Ipsilona u autocestu, od Rogovica do Matulja, ali i dupliranje tunela Ucka te vijadukata preko Limske drage i rijeke Mirne. Istarski gradevinari s kojima smo razgovarali vele kako se svakodnevno mogu cuti price kako su neki njihovi kolege vec otpustili desetke radnika kako bi uspjeli otplacivati leasing za strojeve. Boje se cime ce placati te obveze kada gradilišta postanu autoceste, a strojevi i radnici prestanu stvarati novac.
Otpuštanja vec zapocela
Da se takvo nešto spremalo istarskoj gradevinskoj operativi, najavio je još na proljece direktor pulske Ceste Miro Mirkovic, a direktor Bina-Istre, koncesionara Ipsilona, David Gabelica tada je iznio podatak kako je zbog smanjenja obima radova otpušten velik broj radnika. Gabelica je kazao da ih je u 2010. radilo 1.400, a do kraja 2011. ostat ce ih izmedu 400 i 500. Dakle, bez posla ce ostati 1.000 radnika u 2011. godini.
Broj radnika se smanjivao otkako su stavljene u promet pojedine dionice autoceste. Lani u lipnju Bina-Istra pustila je u promet prvu dionicu u profilu autoceste od Pule do Kanfanara. Ove je godine dovršen puni profil od Kanfanara do Umaga te spojne ceste od cvora Pula do Pomera te od cvora Umag do granicnih prijelaza sa Slovenijom.
Nikola Gruevski iz pulske tvrtke Nikop kaže da su još lani u svibnju upozoravali da ce, ukoliko se ne donese studija utjecaja na okoliš, proširenje Ipsilona nepotrebno stati. - To se i dogodilo. Bina-Istra ima novca za nastavak gradnje, imamo opremu i radnike, a zbog sporosti birokracije sve je stalo. To je za plakati. Svi smo ogorceni. I poslodavci koji ne mogu raditi i radnici koji ostaju bez posla. Ocekujem da ce zbog toga cak 600 radnika biti poslano doma i teško ce naci novi posao u ovim uvjetima, ogorceno zakljucuje Gruevski.
Ne prolaze na natjecajima
Branko Kovacic iz poreckog Istrakopa nada se da ce Bina-Istra poceti što prije s proširenjem istocnog kraka Ipsilona jer misli da bi to bio spas za istarske gradevinare.
- Premostili smo krizu radeci na Ipsilonu, a sada smo ponovno u velikoj gabuli. Na javnim natjecajima ne prolazimo jer naši konkurenti iz unutrašnjosti Hrvatske nude tako niske cijene koje ne pokrivaju niti troškove nabavke materijala. Pitamo se placaju li ti gradevinari svoje obveze da mogu raditi s tim cijenama. Problem su opcine i gradovi koji nemaju novca za nove investicije, a imaju i nepodmirene obveze iz prošlosti, zakljucio je Kovacic, cija tvrtka zapošljava 60-ak radnika. I drugi gradevinari istaknuli su opcine i gradove, ali i državne tvrtke, kao problematicne narucitelje radova.
- Traže od nas da obavimo radove pa da cekamo nekoliko mjeseci dok nas plate. Nismo mi banka da ih financiramo. Nama dospijevaju obveze prema državi, Ini i radnicima vec nakon nekoliko dana od obavljenog posla. Stoga, ukoliko opcine, gradovi i država ne osiguraju sredstva, nece biti ništa od velikih investicijskih ulaganja prije parlamentarnih izbora, rekao nam je sugovornik koji nije želio da objavimo njegove podatke.
Albino Jurman, savjetnik Uprave u umaškom Vallisu, kaže da su zbog manjka posla otpustili tri radnika te da njihovoj tvrtki sada predstoji nesigurno razdoblje dok se ponovno ne pokrenu strojevi na Ipsilonu ili na nekom drugom gradilištu.
- Mnogi istarski gradevinari jaki su u poslovima niskogradnje, ali nismo se pripremili za visokogradnju - poslovi kojih ce mnogo više biti u buducnosti, mišljenja je Jurman.
Objedinjavanje gradevinara u konzorcij ili udrugu
Mario Paliska, predsjednik Obrtnicke komore Istarske županije, veli da je dobro upoznat s problemima gradevinara. - Uspostavili smo kontakte s bankama i nacelno dogovorili sniženje kamata i odgodu placanja glavnice za obrtnike. Medutim, sada svaki obrtnik koji se nade u poteškocama mora otici u banku i tamo to riješiti... Pokušat cemo ponovno razgovarati s predstavnicima Bina-Istre u rujnu i tada pokrecemo inicijativu objedinjavanja gradevinara u konzorcij ili udrugu kako bi se mogli nadmetati na javnim natjecajima i konkurirati vecim firmama izvan Istre. (Paulo GREGOROVIC)