Padne Vlada, stade sve. To bi mogla biti neka nova uzrečica ili narodna poslovica izrasla iz aktualne hrvatske političke situacije, koju neki zovu političkom krizom, a neki pak smatraju da se nije radilo kako treba ni dok je Vlada formalno postojala. Stariji među našim čitateljima sjetit će se onih godina kada je u Italiji tamošnja vlada padala skoro svaka dva mjeseca, u nekoliko godina izmijenilo ih se bilo čak dvadesetak, ali da se to ni po čemu nije osjećalo u svakodnevnom životu i u normalnom funkcioniranju državnih službi. Vremenski nam je bliži slučaj Belgije, koja je dobre dvije godine bila bez premijera, a da opet državna uprava, da ne kažemo birokracija, zbog toga nije bila blokirana niti je ikako škodila korisnicima kojima su namijenjene njezine usluge.
Morat ćemo dizati kredit
Ovo što se događa u Hrvatskoj je nešto sasvim drugo: zbog paralize mnogih procedura kojima je cilj poboljšanje uvjeta života, pogotovo u malim sredinama koje za to nemaju dovoljno vlastitih sredstava, u mnogim jedinicama lokalne samouprave koje računaju na "fondovsko" pokrivanje svojih potreba i projekata, kriza hrvatske vlade i vlasti izaziva neposrednu štetu.
"To je itekako aktualna tema koja nas iz dana u dan sve više muči", to je bila prva reakcija pazinskog gradonačelnika Renata Krulčića, čak i sa zamjetnom ljutnjom u glasu, na pitanje kako kriza Vlade utječe na ostvarivanje pazinskih gradskih projekata, posebno onih vezanih uz europske fondove. Neposredno prije našeg razgovora Krulčić je imao sastanak s partnerima u projektu "SODA - Studij održivog agroturizma", koji je već neko vrijeme u realizaciji i ostvaruje se u partnerstvu s riječkim Veleučilištem i LAG-om Središnja Istra. Periodička izvješća o tijeku realizacije ovog projekta uredno su slana nadležnim državnim službama, ali novac koji bi nakon slanja tih izvješća trebao biti spuštan s državne na lokalnu razinu radi pokrivanja troškova realizacije projekta - nikad nije došao. "Sada razmišljamo kako uzeti kredit od 300.000 kuna za premošćivanje troškova, kako nam projekt ne bi propao", zdvojno nam je rekao Krulčić.
Ako se država tako odnosi prema projektima koji su već prošli proceduru odobravanja i ušli u realizaciju, prema drugima se odnosi još gore. Primjerice, zajedno s nekoliko drugih istarskih gradova i općina i Pazin je uključen u jedan malo veći projekt valorizacije kulturne baštine koji je već prošao tri proceduralna kruga. Što će biti s četvrtim krugom te hoće li i kada projekt biti odobren - u ovoj se situaciji naprosto ne zna. Jednako se tako ne zna što će biti s brojnim drugim, dovršenim i plaćenim projektima, primjerice za dogradnju vrtića, uređenje pazinskog Parka velikana, proširenje groblja, uređenje sportsko-rekreacijskog centra, za koje još nisu raspisani natječaji, a ne zna se ni kad će biti raspisani.
Izgubljena godina
- Nije problem samo u projektima, već i u situaciji koja će se dogoditi već po drugi put u kratko vrijeme, da će isteći jedna proračunska godina, a da neće na vrijeme biti poznate smjernice za izradu proračuna za sljedeću godinu, i tako će nam zbog izbora 2017. godina u proračunskom smislu opet biti izgubljena. Problem je u našem visoko centraliziranom sustavu u kojemu, kada padne Vlada - sve se zaustavi, a toga ne bi bilo uz veću decentralizaciju i spuštanje sredstava za takve namjene na regionalnu i lokalnu razinu. Tada kriza Vlade ne bi bila tektonski poremećaj već samo političko preslagivanje koje ne bi trebalo utjecati na život običnih ljudi, rekao je Krulčić.
U Općini Tinjan, kako nam prenosi načelnik Goran Hrvatin, neraspisivanje natječaja također jako remeti općinske planove i proračunski sklad. Nedavno pripremljeni projekt za izgradnju novog vrtića vrijednog 9,35 milijuna kuna čeka na raspisivanje natječaja iz Programa ruralnog razvoja iz koga se može dobiti 80-90 posto sredstava, a objavljivanje natječaja čekaju i dva tinjanska projekta usmjerena ka Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prvi je izgradnja nove ekološke javne rasvjete vrijedne 850.000 kuna za koju se iz Fonda očekuje 350.000 kuna, a drugi je tri milijuna kuna vrijedan projekt rekonstrukcije tinjanske osnovne škole prema načelima energetske učinkovitosti, uz zamjenu krovišta, fasade, stolarije i elektroinstalacija, što bi Fond trebao pokriti sa 70 posto. (Davor ŠIŠOVIĆ i Tea GRGIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU