Poslije pet desetljeca sukoba sa sjeverom i referenduma na kojem se stanovništvo masovno izjasnilo za odcjepljenje, Južni Sudan od subote je najmlada država na svijetu cime se najveca zemlja Afrike raspolovila na dvije nacije koje još imaju zategnute odnose. Južni Sudan tako je postao 54. suverena država africkog kontinenta.
Od 1955., godinu dana prije oslobodenja Sudana od kolonijalizma, sve do 2005. južnosudanski pobunjenici dvaput su ratovali protiv središnje vlasti u Kartumu tražeci vecu autonomiju. Sukob je razorio regiju, milijuni ljudi poginuli su i stvoreno je stanje trajnog medusobnog nepovjerenja.
Mirovni sporazum potpisao je 2005. pobunjenicki voda John Garang, nekoliko mjeseci prije smrti u helikopterskoj nesreci, te potpredsjednik Sudana Ali Osman Taha. Time je otvoreno novo poglavlje u povijesti zemlje i put za raspisivanje referenduma o neovisnosti koji je održan u sijecnju. Južni Sudan gotovo je jednoglasno glasao za odcjepljenje.
"Jasno nam je svima da nas cekaju veliki izazovi, no suocit cemo se jedinstveni, u miru i neovisni te cemo izgraditi stabilnu i prosperitetnu zemlju", obecao je uoci proglašenja južnosudanski ministar za informiranje Barbana Marial Benjamin.
Izazovi na koje je aludirao su oružani sukobi na granici u kojima je ove godine ubijeno 1.800 ljudi. Drugi izazov je naftni sektor.
Bolno pitanje je sporazum o restrukturiranju naftnog sektora koji dvije zemlje trebaju potpisati. Južni Sudan bogat je naftom. Sjeverni i Južni Sudan dugo se spore oko podjele naftnog bogatstva. Analiticari smatraju da ce Sjeverni Sudan izgubiti 37 posto svojih prihoda i da ga ocekuje mracna buducnost jer se nije pripremio za gubitak deviznih prihoda koje je dobivao prodajom nafte s juga.
Napetosti su povecane i oko pokrajine Abyei, granicne izmedu sjevera i juga. Njezina je buducnost nesigurna iako je 20. lipnja zakljucen sporazum o demilitarizaciji Abyeija i rasporedivanju 4.200 etiopskih Plavih kaciga.