Devalvacija kune, kao izolirani potez, ne bi imala pozitivnog ucinka na hrvatsko gospodarstvo na duge staze, a pitanje je koliko bi mu i kratkorocno koristila, zakljucili su govornici na okruglom stolu "Devalvacija i njezini ucinci", koji je priredio Odjel za gospodarstvo Matice hrvatske pod vodstvom predsjednika odjela Marijana Kostrencica. Na skup je pozvan i zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujcic, ali nije se odazvao.
- Deprecijacija nije prioritetno pitanje i ona nije na dnevnom redu, dao je do znanja dr. Ljubo Jurcic. "Nisam za devalvaciju, jer to hrvatskom izvozu ne bi puno pomoglo. Mi nemamo pravih izvoznih proizvoda. Osim toga, njihova je složenost iz godine u godinu sve niža. Problem je, medutim, to što se stabilna i cvrsta kuna u prošlih 16 godina pretvorila u cilj ekonomske politike, iako je posrijedi samo sredstvo. Tako su cijelo gospodarstvo i stanovništvo proteklih godina radili za financijski sektor i bili u njegovoj funkciji, umjesto da bude obrnuto", primijetio je Jurcic.
- Ekonomsku politiku treba koncipirati tako da njezin cilj bude viša stopa gospodarskog rasta i zapošljavanje, a ne da na prvome mjestu bude stabilan tecaj. Valuta ne može biti jaka ako je gospodarstvo slabo, upozorio je Jurcic. Ako se nastavi po starom, po njegovim rijecima, Hrvatska ce zapasti u još vece nevolje, pri cemu ce proracunski "deficit puknuti do kraja 2010., a tecaj do kraja 2011. godine".
S vecinom analiticara, koji smatraju da bi HNB trebao cuvati tecaj kune, slaže se i dr. Mladen Vedriš. Iako upozorava da je tecaj kune godinama precijenjen pa je ostavio loše posljedice na hrvatski izvoz i utjecao na preveliko zaduživanje u inozemstvu on se protivi jednostavnim rješenjima poput devalvacije.
- Šok devalvacije ce se dogoditi ako ništa ne promijenimo i ako godinu dana budemo stajali u mjestu. Ako ne želimo šok, moramo izvesti tzv. internu devalvaciju, što znaci smanjiti troškove u Hrvatskoj i podici efikasnost, što ce pomoci izvoznicima i uravnotežiti odnose.
Kuna je na tecajnici Hrvatske narodne banke neznatno
ojacala prema euru, za 0,005 posto, pa srednji tecaj eura sada iznosi
7,422511 kuna. Dan ranije HNB je intervenirao prodajuci eure na
tržištu, ne bi li zaustavio višednevno slabljenje kune, što je ocito
imalo efekta vec prvi dan pri formiranju nove tecajne liste. Kuna je
ojacala i prema švicarskom franku, i to za 1,05 posto, na 5,641921
kunu, a nakon što je dan ranije franak dosegnuo svoj povijesni rekord
prema kuni premašivši razinu od 5,7 kuna. Jucer je prema kuni za 0,62
posto oslabio i americki dolar, dok je domaca valuta istovremeno za
0,07 posto oslabila prema britanskoj funti.