Katastrofalan pad BDP-a od 2,1 posto u drugom tromjesečju 2012., koji je u petak službeno potvrdio Državni zavod za statistiku, pokazuje da je zemlja daleko od izlaska iz krize, smatraju vodeći hrvatski ekonomisti. Jedan od njih, dr. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže da je problem očito u sposobnosti Vlade, jer zemlje poput Njemačke, Francuske ili Turske imaju rast BDP-a zahvaljujući i dobroj politici svojih vlada.
- Kako komentirate pad BDP-a od 2,1 posto?
- To znači da manje novca ostaje za sve. Manje će imati država i zaposleni, dok će ugovorne obaveze države, poput mirovina, ostati jednake, što će proizvesti dodatni deficit u proračunu. S obzirom na to da će Vlada nastojati ostati u okviru proračuna, ići će na dalje smanjivanje troškova, pa će se BDP i dalje smanjivati. Ušli smo u negativnu spiralu i idemo prema dolje. Reći će se - manje radimo, moramo manje trošiti, i to izgleda prirodno, iako nije ekonomski logično. Tako gospodarstvo ne funkcionira, jer rezanje potrošnje reže proizvodnju pa pada BDP-a. Ako knjigovodstveno vodite državu, onda ste na putu u propast. Za knjigovođu je svaka investicija potrošnja, dok je za dobrog političara investicija razvoj.
- Pa ne može se reći da država u proteklim godinama nije trošila?
- Nije svaka potrošnja dobra. Ekonomska znanost pokazuje kako treba trošiti - treba trošiti tako da se podržava domaća proizvodnja. To će pomoći podizanju BDP-a. Osim toga, moramo znati da se financiramo vanjskim novcem pa moramo povećavati izvoz i smanjiti uvoz. Ali, ne vidim da u Vladi to netko razumije.
- Iz Vlade se čuje da će se pad BDP-a od 1,3 posto u prvom tromjesečju te recentni od 2,1 posto u drugom tromjesečju, nadoknaditi dobrim rezultatima u sljedeća dva kvartala 2012.
- Oni se tome nadaju, ali nisu povukli niti jedan potez da to naprave. Njihov optimizam se temelji na statistici. Misle da se više ne može puno padati te računaju da je prošle godine baza bila niska pa da se niže ne može pasti. U ovom trenutku imamo više šanse za porast nezaposlenosti i dalji pad proizvodnje nego za povećanje tih parametara. Ne vidim niti jednu mjeru Vlade u smjeru poboljšanja, jedino se može nešto slučajno dogoditi.
- Koliko su za pad BDP-a krivi objektivni problemi, od suše do krize i recesije u eurozoni i šire u svijetu?
- Nas se kriza eurozone previše ne tiče jer mi nemamo velik izvoz u te zemlje. Pad eurozone u cjelini je oko 0,5 posto, naš najveći trgovinski partner Njemačka imat će rast od jedan posto, dok će Italija pasti dva posto. Dakle, talijanski pad će nam nadomjestiti njemački rast i mi smo na tu na nuli. No, problem je u tome što na naš BDP utječe - vrijeme. Ako rujan bude topao, turizam će dobro proći, ali štetu će trpjeti poljoprivreda pa će se i to kompenzirati. Što se industrije tiče, tu nema dobrih vijesti. (Razgovarao Dubravko GRAKALIĆ)
INTEGRALNI INTERVJU U TISKANOM IZDANJU