Građani Hrvatske, potvrdilo je i najnovije istraživanje agencije GfK-a, nemaju povjerenja u institucije. Najmanje vjeruju onima na vlasti - Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, a najviše svojim prijateljima i bližnjima, ali i hrvatskim znanstvenicima. Istraživanje "Povjerenje u neke institucije u Hrvatskoj" provedeno je u prosincu prošle i 2011. godine, oba puta obuhvativši po tisuću ispitanika u dobi od 15 godina naviše.
U čitavoj zemlji opalo je povjerenje u predsjednika države - prije godinu dana Josipoviću je vjerovalo skoro pola nacije, a sada svaki treći građanin Hrvatske. Najviše mu vjeruju Ličani, 54 posto, a najmanje Istrani, njih tek 23 posto. To je velik pad rejtinga u Istarskoj županiji, regiji u kojoj je Ivo Josipović na izborima prije tri godine dobio najveći broj glasova!
Istrani su najnevjernije Tome među Hrvatima i kad su u pitanju policija, vojska i Crkva. Crkvi vjeruje 31 posto žitelja Istre, a državni je prosjek iznad 50 posto, u Slavoniji i 60 posto. Hrvatskoj vojsci vjeruje 40 posto svih Hrvata, najviše žitelji Like, Korduna i Banovine. Oni na skali od jedan do sedam povjerenje u vojsku ocjenjuju s 5,1, a stanovnici Istre daju im samo 3,5.
Policiji vjeruje svaki treći građanin Hrvatske, ali samo 23 posto Istrana prema dvostruko većem povjerenju Ličana i Kordunaša. Valja napomenuti da porastom stupnja obrazovanja opada i stupanj povjerenja.
Nevjerica vlada i prema Vladi. Iako bolje stoje od svojih prethodnika, još je to na niskoj razini: premijeru Milanoviću vjeruje tek 17 posto građana, a Vladi još manje, njih 14 posto. Vlada je dobila prosječnu ocjenu 2,7, a premijer 2,9.
Najmanje povjerenja u Vladu imaju Zagrepčani (10 posto) te građani s višim i visokim obrazovanjem. Milanović, pak, najlošije kotira u Slavoniji (2,6), a najbolje u sjevernoj Hrvatskoj (3,2) te Lici, Kordunu i Banovini (3,3).
I dalje je čvrsto nepovjerenje u državnu upravu - vjeruje im samo 12 posto građana i daje prosječnu ocjenu 2,8. Ništa bolje ne stoje ni sindikati, Europska unija, sudstvo i mediji s prosječnim ocjenama tek nešto višim od trojke. Doduše, sudstvu ide nabolje - 2010. godine ocijenjeno je s 2,8, a lani s 3,3.
Posljednje dvije godine stabilno je povjerenje u Crkvu, školstvo i vojsku. Trend nije dobar za banke, kojima je u globalu vjerovalo 34, a lani samo 26 posto građana. Bolje, međutim, ocjenjujemo banke s kojima poslujemo - one imaju povjerenje skoro polovice hrvatskih građana. (Duška PALIBRK)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU