Hrvatski predsjednik Ivo Josipović večeras je izjavio da mu nije jasno zašto Vlada inzistira na odgodi primjene europskog uhidbenog naloga, jer rok primjene, naglasio je, ne mijenja funkcionalnost zakona.
- Razlozi, barem meni, nisu do kraja jasni, jer rok ni u kom slučaju ne mijenja funkcionalnost ovog zakona. Pitanje je samo hoće li osoba a, b ili c ući u postupak predaje prema uhidbenom nalogu koji mjesec prije ili poslije, rekao je Josipović u razgovoru za RTL Danas.
Ocijenio je da se radi o političkoj simbolici, koja je ipak važna. "Ona (simbolika) se odnosi na to poštuje li Hrvatska europsko zakonodavstvo ili se možda inati ili prkosi nekome u onim pitanjima u kojima ne bi trebala prkositi", rekao je Josipović.
Istaknuo je da mu je prihvatljivo svako rješenje koje se dogovori s Europskom komisijom, bez obzira na to o kojem se roku radilo.
Na pitanje je li ga premijer Milanović konzultirao oko izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU, kolokvijalno zvanog "lex Perković", odgovorio je da "u pojedinim konkretnim pitanjima uvijek postoji mogućnost razilaženja".
- Ovo je jedno od pitanja u kojem ja nisam bio informiran o načinu na koji će se reagirati. Ali, razgovarali smo tijekom postupka, kao što inače redovito razgovaram s premijerom. Razmijenili smo mišljenje, a vidi se i iz javnih izjava da tu imamo određene razlike, kazao je.
Kad je riječ o SDP-ovoj inicijativi ustavnih promjena kojima bi se onemogućilo zastarijevanje politički motiviranih ubojstava, Josipović je rekao da bi takva promjena značila određenu političku poruku, ali da tu treba biti oprezan.
- Važno je da razumijemo da je kriterij političkog zločina jednak za sve, dakle nije riječ samo o komunističkim zločinima. Bilo je i zločina druge boje i prije nastanka hrvatske države i nakon nastanka države. I apeliram na veliku mudrost, jer je riječ o temi kod koje je moguće antagoniziranje društva i ako to postane dio dnevnopolitičke borbe, Hrvatska se može suočiti s nestabilnošću koja ne bi bila dobra, smatra Josipović.
Naglasio je, međutim, da time ne misli da u komunističke zločine ne treba dirati.
- Ne, nego mislim da, ako se ide u to, mora biti jasan kriterij, jednak za sve. Sve što je za pravosuđe ide pravosuđu, individualni zločini se ne raspravljaju u Saboru, nego u pravosuđu i DORH-u. Kad je riječ o političkim procesima i povijesnim kvalifikacijama, onda su tu manje kvalificirani sadašnji i budući saborski zastupnici, nego su tu pozvani povjesničari, stručnjaci različitih struka, naravno i političari, istaknuo je. (Hina)