Predsjednik Republike Ivo Josipovic protivi se još uvijek neslužbenoj ideji Vlade da se izmjenama Ustava strane državljane izuzme iz prava na povrat imovine oduzete u vrijeme komunizma.
"Povrat imovine nacelno mora biti prema svima. To ne znaci da država svima može sve platiti. Neki put je potrebno imati pa makar i simbolican povrat da se nepravde koje su ucinjene isprave što je moguce više. Ja osobno ne mislim da je promjena Ustava dobra ideja, mislim da se ne bi uklapala u odredene europske trendove, pa i praksu mnogih drugih zemalja", kazao je predsjednik nakon kave s gradanima na Pantovcaku. Josipovic se zapravo složio s oporbom, prvenstveno HDZ-ovcima, koji smatraju da bi promjene Ustava zbog tog pitanja Hrvatskoj donijele probleme u odnosima s europskim zemljama i SAD-om.
U Vladi se, podsjetimo, razmatraju dvije oprecne solucije za povrat imovine - ili spomenuta izmjena Ustava ili, pak, izmjena zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine kojima bi se strani državljani izjednacili s hrvatskim u pravu na povrat. Izmjene zakona potaknute su slucajem nasljednika brazilske državljanke Zlate Ebenspanger kojima je Vrhovni sud 2010. godine dao pravo na povrat iako Brazil i Hrvatska nisu sklopili bilateralni sporazum. Prema postojecem zakonu, takav je sporazum preduvjet da stranci mogu tražiti naknadu za oduzetu imovinu.
No, presuda Vrhovnog suda ne znaci da je nasljednicima Zlate Ebenspanger vracena imovina, odnosno isplacena naknada. Prema rijecima njihovog odvjetnika Albina Hotica, slucaj je sada vracen na prvi stupanj, na ured državne uprave u gradu Zagrebu.
Državljanstvo je bilo eliminacijska prepreka za povrat imovine. Presudom Vrhovnog suda prvi put je potvrdeno da državljanstvo nije uvjet za ostvarivanje tog prava. Nakon te presude državna tijela više nemaju argumente koji se odnose na državljanstvo, istaknuo je Hotic koji trenutno prikuplja i dodatnu dokumentaciji u slucaju Ebenspanger, medu ostalim, i zato što su neki od nasljednika u meduvremenu umrli.
U Ministarstvu pravosuda potvrduju da se u zahtjevima koji su ranijih godina odbijeni temeljem stranog državljanstva uopce nije utvrdivalo cinjenicno stanje, primjerice, koja se imovina potražuje. Zato stranci koji su odbijeni jer nemaju hrvatsko državljanstvo moraju nakon presude Vrhovnog suda ponoviti cijeli postupak. Prema novim pravilima, u skladu s odlukom Vrhovnog suda, tijela državne uprave, ukljucujuci i Ministarstvo, postupaju od 2008. godine. Sve dotad sama cinjenica da je netko stranac bila je dovoljna da mu zahtjev automatski bude odbijen.
Prema dostupnim podacima, zahtjev za povrat imovine predalo je 4.211 stranaca. No, država zasad nema precizne podatke o broju zahtjeva koji su, od 2008. do danas, pozitivno riješeni, ali Ministarstvo pravosuda namjerava u iduca dva tjedna sastaviti takvu evidenciju. (I. FRLAN, T. PONOŠ/Novi list)