Pokretanje nove stranke, čije je osnivanje za sredinu svibnja zakazao bivši predsjednik Republike dr. Ivo Josipović, donijelo je živost u hrvatsku političku arenu. Posebno uzbuđenje uočava se na lijevoj strani političke polutke, kojoj bi i ta nova, zasad neimenovana stranka lijevog centra trebala pripadati. Josipović je najavio da stvara stranku za "mlade i dokazane" građane, te da su neki od njegovih novih stranačkih drugova pripadnici postojećih stranaka u kojima se ne osjećaju dobro. Očito je kako bivši predsjednik računa na nezadovoljnike u SDP-u, HNS-u, laburistima i drugim lijevocentrističkim strankama, te na podršku biračkog tijela koje mu je na predsjedničkim izborima u siječnju dalo oko milijun glasova.
Neobična odluka
- Josipovićeva pozicija je u lijevom centru, gdje živi čitav svoj politički život, napominje dr. Žarko Puhovski, te potvrđuje kako u toj ambiciji vidi i trag političkog avanturizma.
- To ne bi bila avanturistička politika da se ne radi o bivšem predsjedniku države, ali ovako je to neobično. Josipović je bio mladi predsjednik i očito još ne želi biti prominentni bivši državnik, kaže Puhovski.
Politolog Davor Gjenero smatra da je vrlo neobično što bivši predsjednik države osniva vlastitu politiku stranku.
- Josipović nema šanse za uspjeh. On je bio predsjednik Republike, odnosno cijelog naroda i s te beskonfliktne pozicije nije uspio osvojiti drugi mandat. Ideja da sada počne zastupati samo jednu političku interesnu skupinu, što stranka po definiciji jest, znači da ne shvaća vlastitu ulogu i svoju bivšu poziciju, objašnjava Gjenero.
Analitičari ne smatraju da bi Josipovićeva stranka mogla značajnije utržiti glasove u izbornim jedinicama, odnosno u regijama gdje je dobro prošao na predsjedničkim izborima.
- Što se tiče njegovih glasova u Istri i drugdje, on ih je dobio zajedno s IDS-om, SDP-om i drugim strankama. Sada će se glasovi tih stranaka odbijati od Josipovićeve podrške i vidjet ćemo koliko će ih ostati. Moglo bi se dogoditi da ne dobije tamo gdje najviše očekuje, poručuje Žarko Puhovski, a s time se slaže i Davor Gjenero.
- U Istri se radi o glasovima IDS-a. IDS-ovi glasači glasat će se za svoju stranku, kao i SDP-ovi, HNS-ovi ili reformisti za svoje. Josipovićeva stranka ne može olako računati na te glasove s predsjedničkih izbora, veli Gjenero.
Bivši predsjednik mogao bi postati budući saborski zastupnik, ali po mišljenju analitičara ni to nije posve sigurno. "Ima šansu ući u parlament i nešto dobiti na izborima," kaže Žarko Puhovski i predviđa kako bi dr. Josipović "mogao odigrati neku važniju ulogu" ako politička scena poslije izbora bude izrazito podijeljena.
Kidanje ljevice
- Josipović ima stanovitih šansi u Zagrebu, gdje je SDP slab, te u većim gradovima gdje je situacija podijeljena, poput Osijeka ili Splita gdje SDP-ov gradonačelnik izaziva podjele u stranci, objašnjava Puhovski i tvrdi: "Ima šanse da dobije mandate u dvije-tri izborne jedinice, ali to ovisi o koalicijama. Ako lijevocentristička koalicija ide u jednoj velikoj koaliciji, Josipovićeva stranka ima šanse za ulazak u parlament. Ako ljevica ide u dvije koalicije, kao 2000. godine, onda su Josipovićeve šanse smanjene, ali može proći ako bude u manjoj lijevoj koaliciji."
Politolog Davor Gjenero drži kako se dr. Ivo Josipović mogao posve udobno smjestiti na javnoj sceni bez osnivanja još jedne političke stranke.
- Mogao se kandidirati za suca Ustavnog suda, gdje je upražnjeno mjesto stručnjaka za krivično-procesno pravo. Nakon toga, ukazuje se prilika za kandidaturu za predsjednika Ustavnog suda, komentira Gjenero, te ističe kako je "druga mogućnost bila da djeluje iz pozicije građanskog društva, te da se ponovno kandidira za predsjednika Republike."
Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović ipak će u registar političkih stranaka pri Ministarstvu uprave upisati još jednu, 147. političku stranku. Hoće li ona podijeliti njegov politički uspjeh prerano je za predvidjeti. (Dubravko GRAKALIĆ)