Večernji list je prošli tjedan objavio tekst pod naslovom "Polovica Hrvata dala bi veće ovlasti Josipoviću" u kojem su prezentirani rezultati telefonskog istraživanja što ga je od 1. do 20. prosinca prošle godine na uzorku od 968 ispitanika napravila agencija IPSOS PULS.
No, najzanimljivija činjenica vezana uz tu anketu je detalj koji nije bilo u tekstu. Naručio ju je, naime, neslužbeno doznajemo, Ured predsjednika Ive Josipovića. To su nam, doduše na neizravan način, potvrdili i na Pantovčaku.
- Ured predsjednika surađuje s tvrtkom IPSOS PULS i od nje redovito dobiva rezultate različitih istraživanja. Tako smo dobili i rezultate ankete koja obuhvaća odnos javnosti prema instituciji predsjednika Republike. U formi u kojoj je anketa prenesena u Večernjem listu, Ured nije dobio anketu od agencije IPSOS PULS. Ali su rezultati objavljeni u tom listu većinom bili obuhvaćeni u izvješćima o istraživanju javnog mnijenja koja dobiva Ured", navodi se u odgovoru Ureda predsjednika na naš upit zašto su naručili tu anketu.
Nejasan je izraz "dobiva" jer spomenuta agencija nije neprofitna organizacija i istraživanja radi samo ako ih netko naruči i plati. U ovom je to slučaju učinio Ured predsjednika Josipovića kojeg očigledno zanima stav hrvatskih građana prema eventualnom proširenju njegovih ustavnih ovlasti.
- Ured predsjednika smatra da je dobro pratiti odnos javnosti prema pojedinim institucijama i društvenim fenomenima, pa i o instituciji predsjednika Republike te osobi koja trenutno obavlja tu dužnost. Posebno u vrijeme kada su se u nekim medijima javile ideje o tome da se promijeni način izbora predsjednika i/ili njegove ovlasti, ističe se u drugom dijelu odgovora Josipovićevog ureda na naš upit.
Proizlazi, dakle, da se predsjednik Republike, premda za to nema nikakvih, pa čak ni neslužbenih, najava, pribojava da bi moglo doći do promjene Ustava kako bi se ubuduće šefa države biralo u Saboru, a još bi mu se pritom možda i smanjilo ovlasti.
Stoga je Josipović nasuprot tome htio ispitati što Hrvati misle o njegovim postojećim nadležnostima i mogućem ojačavanju pozicije predsjednika Republike.
I mogao je biti više nego zadovoljan podacima iz istraživanja jer 53 posto ispitanika smatra da predsjednik ima premale ovlasti, a 38 posto da su one primjerene.
Sudionici ankete izjašnjavali su se i o vrlo precizno formuliranim proširenjima ovlasti. Josipović tako danas zna da 42 posto Hrvata procjenjuje da se svakako treba uvesti pravo predsjednika da pri donošenju zakona ima službenu mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi, a još ih 42 posto vjeruje da bi to bilo dobro.
Ukupno 81 posto podržava pravo predsjednika da vrati na ponovnu raspravu u Sabor zakon koji smatra lošim.
Nešto slabije Josipović je prošao na pitanju o pravu šefa države da predlaže Saboru kandidate za dužnosnička mjesta koja nisu politička, kao što su ustavni suci i glavni državni odvjetnik.
Da bi to Josipović svakako trebao raditi, smatra 27 posto ispitanika, a 35 posto da bi to bilo dobro.
Znači ukupno 62 posto hrvatskih građana podupire ideju da predsjednik Republike predloži nasljednika Mladena Bajića. (D. CIGLENEČKI/NL)