Predsjednici Hrvatske i Italije, dviju susjednih država, danas ce se prvi put poslije rata zajedno obratiti velikom broju istarskih i rijeckih Talijana, i to u pulskoj Areni. Ovaj ce skup biti povijesno i dosad najvece pojedinacno okupljanje pripadnika talijanske zajednice u Hrvatskoj.
- Dok je za mandata vašeg prethodnika stalno iskrilo na relaciji Pantovcak - Kvirinal, sjetimo se samo polemike o "krvolocnim i neprijateljskim Slavenima" iz 2007. godine, sada svada više nema. Kako vam je to pošlo za rukom?
- Iskrenje, svade i polemike zbivaju se medu odredenim protagonistima u odredenim povijesnim i politickim okolnostima. Danas su vremena drugacija i nema puno smisla vracati se na stare, kontraproduktivne polemike. Što se tice hrvatsko-talijanskih politickih odnosa, najvažnije što se u meduvremenu dogodilo jest proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Kroz taj proces stvoren je novi, kvalitetniji okvir naših medudržavnih odnosa i suživota naših naroda i gradana na politickom, gospodarskom i kulturnom planu. Povijest je, naravno, uciteljica života. Ali, besplodne svade o njoj mute pogled u buducnost.
POMIRENJE I OBJEKTIVNOST
- Iako se o sastanku pomirenja predsjednika Hrvatske, Italije i Slovenije govorilo godinama, nijedna inicijativa o trojnom hrvatsko-slovensko-talijanskom susretu na vrhu, na kojem bi se zatvorilo poglavlje zlocina fašizma i komunizma, nije uspjela, sve do lanjskog sastanka u Trstu. Je li vašim tršcanskim susretom s predsjednicima Türkom i Napolitanom to poglavlje zatvoreno.
- Trojni sastanak pomirenja, kako su ga mnogi nazvali, bio je važan, no ne i konacan akt suocavanja s prošlošcu. Potpuno zatvaranje povijesnih prijepora možda i nije moguce. Ali, bitno je da u najvecem dijelu naših nacionalnih korpusa prihvatimo zajednicke temeljne vrijednosti, da prihvatimo pomirenje i objektivnost u proucavanju povijesnih dogadaja. Važno je da povijesne teme zatvorimo za dnevnu politiku i preporucimo ozbiljnoj i objektivnoj znanosti da ih izucavaju.
- Kada ce talijanski predsjednik napokon odati pocast žrtvama fašizma na nekom od brojnih mjesta fašistickih zlocina? Smatrate li taj cin potrebnim?
- Odavanje pocasti žrtvama fašizma, baš kao i svim drugim neopravdanim žrtvama, prije svega je pitanje temeljne humanosti i politicke civiliziranosti. Ne vidim da bi predsjednik Napolitano kao osvjedoceni antifašist imao ikakvih problema odati pocast žrtvama talijanskoga fašizma u Hrvatskoj.Poslušajte pažljivo našu zajednicku izjavu danas u Areni. U njoj se nalazi odgovor na vaše pitanje. Predsjednik Napolitano je ne jednom govorio o žrtvama fašizma. Sjetimo se i njegova govora u Hrvatskom saboru, kada je bio potpuno jasan u osudi fašizma.
- Lani ste u Trstu položili vijenac na spomenik esulima, zajedno s predsjednicima Türkom i Napolitanom, a predsjednik Talijanske Republike položio je i vijenac na slovenski Narodni dom, simbol slovenskog stradalništva u Trstu. Kad su na redu hrvatske žrtve pod talijanskim fašizmom?
- Dogadanje u Trstu drugacije je naravi od ovoga u Puli. Ovdje cemo se zajednicki susresti i s udrugama esula iz Italije i s predstavnicima hrvatskih antifašista. U Puli ce biti manje simbolickih gesta, a više dubokih izricaja koji obvezuju. Govor koji cemo izreci u Areni može se smatrati više nego snažnom politickom gestom, moralnim stavom i opredjeljenjem. Nakon toga, pitanje simbolizma gesta postaje doista manje relevantno. Ipak, mala napomena. Slovenski dom u Trstu mjesto je koje je povezano i s hrvatskim stradalništvom od fašizma, istina, ne na nacin kako je to slucaj sa slovenskim stradanjem. Naš poklon u Slovenskom domu bio je poklon i žrtvama Hrvatima.
- Kad je talijanski predsjednik Napolitano u srpnju bio u posjetu Hrvatskoj, nakon razgovora s njim izjavili ste da je Italija prihvatila da joj Hrvatska plati odštetu po Osimskim sporazumima. Je li ta isplata realizirana?
- Nije još. Ali, ne dvojim da su naši odnosi sada došli do razine na kojoj taj problem može biti vrlo lako i brzo riješen. Uostalom, ima li ijednog razloga da sumnjamo u rijeci našeg osvjedocenog prijatelja, predsjednika Napolitana?
OSLOBODITI ODNOSE OD OPTERECENJA PROŠLOSTI
- Znamo da je to pitanje u nadležnosti dviju vlada, no bez rješavanja problema isplate duga od 35 milijuna eura Italiji pitanje Osimskih sporazuma ostaje otvoreno, što onda omogucava i njegovu politizaciju, na jednoj ili drugoj strani. Što valja uciniti ne bi li se taj problem zakljucio?
- Dvije stvari: ono što cinimo predsjednik Napolitano i ja, tj. oslobadati suvremene odnose od opterecenja prošlosti, i drugo - poštivati sporazume. Osobno, posebno nakon posjeta predsjednika Napolitana Zagrebu, smatram da pitanje Osimskih i Rimskih sporazuma nije više politicki prijeporno.
- Što uspjeh procesa pomirenja na našim zapadnim granicama znaci za slican proces koji se odvija na istoku zemlje, a koji je opterecen još svježijim ranama nego ovaj na zapadu?
- U politicko-civilizacijskom pogledu radi se o slicnom procesu. Ponosan sam što se Hrvatska nalazi u središtu toga procesa, kao dobar partner svima u regiji koji žele pomirenje.Ujedno sam zbog promijenjenih povijesnih i politickih okolnosti uvjeren da ce proces pomirenja s našim istocnim susjedima biti potrebno daleko manje vremena. Taj je proces na korist i dobro i njima i nama. (Razgovarao Denis ROMAC/Novi list)
CIJELI RAZGOVOR MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE